2026. április 2., csütörtök

Živela naša sela!

Naš novinski članak možete pročitati i na mađarskom jeziku.

Pokrajinski sekretarijat za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo će ove godine podržati razvoj individualnih poljoprivrednika, pravnih lica, obrazovnih ustanova i zadruga koje se bave poljoprivredom sa približno 4 milijarde dinara, potvrdio je prethodne najave Zoltan Tot, resorni zamenik sekretara. On je istakao da se na bespovratne sredstva može konkurisati u okviru petnaest konkursa, od kojih su dva već zatvorena, a još dva su objavljena od strane sekretarijat.

Trenutno se prijave za konkurse za preradu sopstvenih proizvoda i promociju organske proizvodnje mogu podneti do 17. aprila. Zajednički cilj ovih konkursa je modernizacija poljoprivrede, a takođe i stavljanje ruralnog razvoja u prvi plan. Subvencije povećavaju životni standard seoskog stanovništva, a time pomažu i u očuvanju aktivnih zajednica koje žive u našim selima, istakao je osnovni cilj zamenik sekretara.

PRERADA SOPSTVENIH PROIZVODA U FOKUSU

Jedan od najvažnijih konkursa sekretarijata je konkurs koji je namenjen preradi poljoprivrednih proizvoda, odnosno razvoju proizvodnje sa dodatom vrednošću. Za tu svrhu, sekretarijat je ove godine izdvojio budžetski okvir od 110 miliona dinara, rekao je Zoltan Tot.

– Ovaj konkurs obuhvata više sektora. Prerađivači mesa i mlečnih proizvoda mogu da konkurišu na bespovratna sredstva do 2,5 miliona dinara od sekretarijata, dok vinari i proizvođači žestokih pića mogu da traže maksimalan iznos sredstava od 4,5 miliona dinara. Do 3 miliona dinara po podnosiocu zahteva sufinansiramo proizvođače voća i povrća, a oni koji se bave preradom lekovitog, aromatičnog i začinskog bilja takođe mogu da se prijave u okviru ovog konkursa. Pčelari mogu da konkurišu do 500 hiljada dinara za nabavku potrebne opreme za sopstvenu proizvodnju. U okviru konkursa, sekretarijat sufinansira nabavku mašina, opreme i alata koji poboljšavaju obavljanje navedenih aktivnosti. Podrška može da pokrije do 60 odsto vrednosti investicije, a žene i poljoprivrednici mlađi od 40 godina mogu dobiti do 70 odsto nadoknade, istakao je Zoltan Tot. Dodao je da u ovom konkursu, pored individualnih poljoprivrednika, pravnih lica i zadruga, svoje zahteve mogu da podnesu i crkvene opštine.

Sekretarijat razvoj prerade sopstvenih proizvoda tretira kao prioritet, jer proizvodnja sa dodatom vrednošću pruža dodatne mogućnosti za poljoprivredna gazdinstva, koja tako mogu da posluju sa većim profitom, ovako je zamenik sekretara potvrdio značaj ovog konkursa.

KUPUJMO ZDRAVO I DOMAĆE!

Trenutno je otvorena mogućnost prijave na konkurs za organske proizvođače. Ove godine, sekretarijat za poljoprivredu će doprineti razvoju gazdinstava sa organskom proizvodnjom sa ukupno 14 miliona dinara, rekao je Zoltan Tot.

– Mogu se prijaviti organski proizvođači koji obavljajuju svoju delatnost u različitim sektorima: ovaj konkurs obuhvata proizvodnju mleka, proizvodnju biljaka, preradu mesa, proizvodnju jaja, kao i proizvodnju voća i povrća. Poljoprivrednici, pravna lica i zadruge koje modernizuju proizvodnju u svojim oblastima mogu se prijaviti za nabavku opreme i mehanizacije: oni mogu konkurisati za maksimalni iznos od 2 miliona dinara, a sekretarijat će podržati do 80 procenata vrednosti njihovih investicija. Vezano za ovaj konkurs, važno je istaći da podnosioci prijave na konkurs moraju da dostavi sertifikat kojim dokazuju da se njihovi proizvodi zaista plasiraju na tržište kao organski proizvodi.

Na pitanje koliko je organska proizvodnja rasprostranjena u našem regionu, Zoltan Tot je odgovorio: nedovoljno. To potkrepljuje i činjenica da je uobičajeno manje interesovanje za ovaj konkurs, dodao je.

– Organska proizvodnja ima stroge zahteve. Treba naglasiti da govorimo o radno intenzivnoj proizvodnji, koja zahteva ljudske resurse. Poslednjih godina vlada opšta nestašica radne snage u poljoprivredi, pa poljoprivreda zasnovana isključivo na ručnom radu ne privlači mnogo ljudi. Istovremeno, ovo još uvek nije dovoljno cenjeno na tržištu: iako su organski proizvodi već obeleženi na nekim mestima, još uvek je potrebno mnogo posla da bi kupci bili svesni njihovog značaja. Ovi proizvodi su i skuplji, pa bi bilo neophodno određeno poboljšanje životnog standarda da bi organska proizvodnja zauzela svoje mesto na domaćem tržištu. Nažalost, u našem regionu još nismo stigli do tačke gde zaista kupujemo ono što je domaće. Umesto da podržavamo domaću ekonomiju pri našoj kupovini, slično karakteristikama američkog tržišta, i dalje prvo cenu uzimamo u obzir. Već postoje pokušaji da se promene stavovi kupaca – zamenik sekretara se osvrnuo na inicijativu ministarstva poljoprivrede, koja odredbama pojačava da proizvodi koji su u potpunosti proizvedeni u Srbiji treba da budu obeleženi posebnom oznakom.

– Ovo je važan korak, nakon kojeg bi i kupci trebalo da budu svesni da kupovinom ovih proizvoda jačamo sami sebe, odnosno našu domaću ekonomiju. Istovremeno, proširila bi se i svest koja daje prioritet organskoj proizvodnji. Sekretarijat takođe kontinuirano podržava sektor da bi bi držao korak sa razvojem u svetu: biće objavljen poseban poziv za podnošenje prijava za dobijanje sertifikata kojim se potvrđuje organska poljoprivreda, u okviru kojeg će poljoprivrednici i ove godine moći da konkurišu za nadoknadu sa ovim povezanih troškova, rekao je zamenik sekretara najavivši ovu mogućnost.

USAVRŠAVANJE JE TEMELJ MODERNIZACIJE

On se takođe dotakao prvih konkursnih poziva objavljenih ove godine, koji su se odnosili na razvoj obrazovnih ustanova. U prvom pozivu, visokoškolske ustanove, srednje poljoprivredne škole i naučno-istraživački instituti koji poseduju zemljište neophodno za oglede pri praksi u obrazovanju mogli su da podnesu prijave za dodelu sredstava.

– Obrazovne ustanove koje se bave poljoprivredom mogle su da konkurišu za nabavku priključnih mašina za poljoprivredu. Sekretarijat je za ova ulaganja opredelio 32 miliona dinara: ukupno je dvanaest njih uspešno konkurisalo. U Vojvodini postoji deset srednjih poljoprivrednih stručnih škola, koje sve sufinansiramo, a dodelili smo sredstva i za realizaciju dva projekta Poljoprivrednog fakulteta Univerziteta u Novom Sadu. Uspešno su konkurisali i Poljoprivredna škola sa domom učenika „Bačka Topola” i Poljoprivredno-tehnički školski centar „Besedeš Jožef” u Kanjiži. Ovoj zadnjoj školi su dodeljena bespovratna sredstva u iznosu od 4 miliona dinara, dok su prvoj dodeljena sredstva od skoro 2,4 miliona dinara.

Smatramo da je važno da učenici mogu da koriste savremene poljoprivredne alate u praksi, jer će im to omogućiti da održe korak sa razvojem i ostanu konkurentni, ovako je zamenik sekretara istakao važnost usavršavanja.

Zoltan Tot je istakao: konkurs, koji je sekretarijat objavio po drugi put ove godine, usko je povezan sa ovim konkursem. Na osnovu prošlogodišnjih iskustava, smatrali su da, iako u manjoj meri, i dalje postoji potreba za podrškom učeničkim zadrugama koje vrše svoju delatnost u okvirima srednjih stručnih škola poljoprivredne i prehrambene struke. U okviru ovog konkursa, ukupno tri učeničke zadruge su podržane sa 12 miliona dinara: dodeljena su sredstva za nabavku opreme za poljoprivrednu školu u Zrenjaninu, kao i za dve stručne škole u ​​Vršcu.

PAPIRNE PRIJAVE NA KONKURS SU PREVAZIĐENE

Sekretarijat za poljoprivredu sada obrađuje prijave na konkurse putem digitalne platforme AgroSens, rekao nam je zamenik sekretara na naš upit. Istakao je da su elektronske prijave uvedene prošle godine i da još uvek nisu obavezne za sve podnosioce prijava. Od ove godine, prijave pravnih lica i crkvenih opština će se obrađivati isključivo elektronski. Međutim, individualni poljoprivrednici i dalje mogu podneti svoje prijave na papiru, ali se u tom slučaju od njih traži da dokumenta vezana za zahtev pošalju ili dostave Sekretarijatu i u PDF formatu, skrenuo je pažnju Zoltan Tot.

Sekretarijat je početkom godine objavio obaveštenje o rasporedu konkursa, čiji se dinamika raspisivanja od tada i održava: prema planovima, ove godine će biti objavljeno ukupno dvadeset sedam konkursa u oblastima poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva.

Magyar ember Magyar Szót érdemel

Nyitókép: Zoltan Tot (fotografija Livie D. Tot)