2026. március 22., vasárnap

Izlaz iz beznadežnosti

Četiri političke stranke vojvođanskih Mađara, devet nevladinih organizacija i jedan broj pojedinaca uputili su krajem septembra poziv mađarskim poslanicima, rukovodstvu matične države i mađarskim poslanicima u Evropskoj uniji, definišući u 15 tačaka zahteve za očuvanje i razvoj identiteta vojvođanske mađarske zajednice. U peticiji su naglasili da su svoje zahteve definisali polazeći od sve nepovoljnijih demografskih podataka, porasta nezaposlenosti, isključenosti mađarskih poslanika iz organa - donosilaca odluka, neuspešnog učešća vojvođanskih mađarskih stranaka na izborima, kao i od sve prisutnije razočaranosti, depresije i letargije unutar mađarske zajednice. Predsednik Demokratske zajednice vojvođanskih Mađara Aron Čonka i Marton Matuška, predsednik novosadskog Udruženja za pomoć učenicima, koji su potpisnici peticije, ocenili su za „Mađar so“ da je stiglo vreme da se definišu uslovi za opstanak vojvođanskih Mađara, dok Karolj Pal, izvršni potpredsednik Saveza vojvođanskih Mađara, stranke koja nije potpisnik peticije, naglasak stavlja na dela.

-U aktuelnoj ekonomskoj i društvenoj situaciji smatramo da je važno da svoju budućnost koncipiramo na osnovu merodavnih smernica i da se borimo za njeno ostvarivanje – izjavio je Aron Čonka. Sličnu je ocenu izneo i Marton Matuška, koji navodi da je stiglo vreme da se vojvođanskim svemađarskim udruživanjem definišu društveni, pravni i politički uslovi opstanka i napretka vojvođanske mađarske zajednice. – Situacija vojvođanskih Mađara, naročito mladih, je beznadežna. A ovo nisam ja formulisao tako, nego oni mladi Mađari koji uslove za život traže preko granice jer ih ovde ne nalaze – rekao je predsednik novosadskog Udruženja za pomoć učenicima.

Potpisnici peticije traže, pored ostalog, preduzimanje mera za otvaranje radnih mesta, da Srbija obezbedi punu nacionalnu autonomiju vojvođanskih Mađara, što skorije izmene Zakona o nacionalnim savetima nacionalnih manjina koje će garantovati stvarnu političku smoupravu nacionalnih manjina i održavanje novih, demokratskih izbora za nacionalne savete na osnovu potpunog biračkog spiska kojeg će pripremiti država. Zahteva se, nadalje, stvarna decentralizacija Srbije i njena reorganizacija na evrokompatibilne regione, kao i vraćanje potpune samouprave AP Vojvodine, ugradnja instituta garantovanih poslaničkih mesta u izborni zakon na osnovu ustava, srazmerno učešće u institucijama za donošenje odluka, organima javne uprave i pravosudnim organima, javnim preduzećima, kao i organima unutrašnjih poslova. Takođe, zatražena je i promena uredbe o priključenju bačkih opština Ada, Senta i Kanjiža Severno-banatskom okrugu i vraćanje sudova u opštine Ada, Čoka, Kanjiža, Bečej, Temerin, Bačka Topola i Senta, a među zahtevima je i ustanovljavanje mađarskog obrazovnog sistema od predškolskog do fakultetskog nivoa, i obezbeđenje slobode štampe i nezavisnog informisanja. Konačno, potpisnici traže i brisanje principa kolektivne krivice iz usvojenog zakona o restituciji, kao i da parlament Srbije usvoji izjavu kojom se osuđuje krvoproliće počinjeno prema Mađarima u Vojvodini 1944/45 i izražava izvinjenje i obezbeđuje pravo na poslednu počast i dostojno sećanje na žrtve.

Izvršni potpredsednik Saveza vojvođanskih Mađara Karolj Pal ocenio je za „Mađar so“ da pomenuti dokument ne predstavlja drugo, nego „prepričavanje poslednjeg izbornog programa SVM-a“, te da su oni koji su formulisali i prihvatili peticiju već više puta učestvovali na izborima i da „osim toga što sastavljaju ovakve programe, nisu bili u stanju da prikažu veće rezultate“. – Sve ovo što su istakli u završnoj izjavi predstavlja jalovu stvar, koja govori o tome šta bi trebalo činiti, a u međuvremenu bi samo trebalo pogledati šta radi SVM i pokušati se pridružiti toj volji da se deluje. Ne treba stvari izmišljati, nego delovati - prokomentarisao je Pal i dodao da „one stranke i nevladine organizacije koje nisu uspele da prikažu rezultat, polazeći od sebe, vide pesimizam u okruženju“, - Nismo ni ponižena ni pesimistička nacija ovde u Vojvodini, nego zajednica koja želi ovde da ostane, želi bolje da živi i želi da čini za to da bi se ova zemlja menjala u dobrom pravcu –naveo je Pal.

Magyar ember Magyar Szót érdemel