2026. október 14., szerda

Očuvanje i stvaranje vrednosti

Na Paliću su svečano otvorene 33. Svečane igre vojvođanskih Mađara

Naš novinski članak možete pročitati i na mađarskom.

Našem novinskom članku pripada i FOTO-GALERIJA. 

Svečano otvaranje 33. Svečanih igara vojvođanskih Mađara održano je u svečanoj sali na spratu Velike terase na Paliću. Ova manifestacija Kulturnog saveza vojvođanskih Mađara sa nizom programa organizovana je ove godine u čast 350. godišnjice rođenja Ferenca II Rakocija.

Svečano otvaranje počelo je ekumenskim blagoslovom. Propoved su održali Gašpar Joža, direktor kancelarije Subotičke biskupije, Atila Semeši, reformatski sveštenik, poverenik biskupa, kao i Martin Koša, evangelistički pomoćnik sveštenika. Ovu manifestaciju je otvorio dr Balint Pastor, predsednik Saveza vojvođanskih Mađara.

(fotografija Edvarda Molnara)

(fotografija Edvarda Molnara)

– Kulturu svaka generacija usvaja iznova. Kultura i znanje moraju se sticati iznova i iznova, ali za to su nam potrebni veliki prethodnici koji ih prenose. Godine 1952, upravo ovde na Paliću, kultura vojvođanskih Mađara se prvi put pokazala sa ovakvom snagom, a devedesetih godina KSVM je oživeo svečane igre, događaj koji od tada ispunjava isti zadatak. Ova manifestacija nam pokazuje šta naša zajednica stvara i prenosi širom Vojvodine. Rakocijevo nasleđe je i dalje živo posle 350 godina: odanost, sloboda, čvrst stav i društvena odgovornost. Ono što je postao slogan kada je revolucija izbila pre 350 godina, i danas ima istu snagu za mađarsku zajednicu. Moć kulturi daju oni koji je usvajaju i prenose dalje, obogaćujući je. Zahvalnost dugujemo svima koji doprinose da naša kultura živi ovde u Vojvodini i da imamo šta da prenesemo i predamo za pokolenja. Ono što mi na političkoj funkciji, gde smo zahvaljujući mađarskoj zajednici u Vojvodini, možemo da obećamo, jeste da ne želimo da skrešemo iznos sredstava namenjenih očuvanju tradicija. Mađarske tradicije, mađarsku kulturu ne posmatramo kao neku vrstu zastarele ploče, vremešnog ili anahronog. Za nas je to temelj naše mađarske zajednice u Vojvodini. Reč jedinstvo je pomenuta i tokom propovedi, a i mi se moramo ujediniti 25. oktobra. Naš zadatak je da mađarsku kulturu pokažemo u punoj snazi ne samo na svečanim događajima, ne samo kod kuće, u raznim naseljima Vojvodine, u zajednicama u rasejanju, kao i u naseljima sa stanovništvom mađarske nacionalnosti u većini, već i da se snaga naše zajednice oseti i u Beogradu, kod Srba koji žive sa nama, da bismo i u narednim mesecima i godinama mogli da učinimo ono što je najbolje za mađarsku kulturu i mađarsku zajednicu u Vojvodini uopšte, čuli smo, između ostalog, od dr Balinta Pastora.

(fotografija Edvarda Molnara)

(fotografija Edvarda Molnara)

Na svečanosti otvaranja dodeljena je i nagrada „Bodor Aniko” za 2026. godinu. Ove godine, ova nagrada je pripala Marti Ronto, vođi grupe folklornog pevanja iz Mužlje, za istraživanje i prenošenje vrednosti folklorne muzike Srednjeg Banata, kao i za njen rad na osnaživanju zajednice.

Tokom svečanosti, najavljeno je da će se manifestacije „Durindo” i „Đenđešbokreta” sledeće godine organizovati u Mihajlovu, u Banatu. Zastavu ove velike smotre folklorne muzike i plesa domaćinu u narednoj godini predali su prethodni organizatori, Hajdukovčani.

Tokom večeri, zainteresovani su mogli da pogledaju prigodnu izložbu fotografija Đule Bezega pod nazivom „Csendes bástyák” (Tihi bastioni). Tačnije, selekciju iz serijala fotografija koje ovekovečuju skromni rad pastora koji služe u katoličkim parohijama, kao i vernika koji rade u tim parohijama u naseljima nekadašnje Jugoslavije sa mađarskim zajednicama u rasejanju. Đula Bezeg je posetio ove zajednice još kao stipendista Mađarske akademije umetnosti. O izložbi i njenom autoru govorio je mr Jene Hajnal. 

Na manifestaciji su nastupili folklorni hor „Sederinda” iz Palića, ženski hor iz Torde na čelu sa Martom Rontom, Laslo Barat na muzičkom instrumentu Tarogato i njegovi prijatelji, 35-godišnji muzički ansambl „Čaloka”, citraši iz napredne grupe šupljačkog muzičkog kampa koji ove godine slavi svoju desetogodišnjicu, pripovedačica Sandra Majoroš iz Čantavira, Bela Mičik i njegovi učenici, hor „Schola Cantorum” iz Bečeja, formacija klasične muzike „Musica Brillante”, kao i recitatorka Palma Vajda iz Feketiča.

(fotografija Edvarda Molnara)

(fotografija Edvarda Molnara)

Na događaju su, između ostalih, bili prisutni i Andrea Juhas-Deme, otpravnica poslova Generalnog konzulata Mađarske u Subotici, Anamarija Viček, poslanica Evropskog parlamenta, Erika Kabok, članica izvršnog odbora Nacionalnog saveta mađarske nacionalne manjine, Čila Goli, zamenica gradonačelnika Subotice, kao i Marta Dobo, predsednica saveta mesne zajednice Palić.

Magyar ember Magyar Szót érdemel

Nyitókép: (fotografija Edvarda Molnara)