2026. július 6., hétfő

Sadašnjost i budućnost obrazovanja na maternjem jeziku

Arpad Fremond je govorio o stanju i izazovima obrazovanja na mađarskom jeziku u Vojvodini na otvorenom univerzitetu „Rakoci”

Naš novinski članak možete pročitati i na mađarskom.

Na panel-diskusiji o obrazovnoj politici mađarskih zajednica izvan matične zemlje, održanom na otvorenom univerzitetu „Rakoci” u Šatoraljaujhelju, Arpad Fremond, predsednik Nacionalnog saveta mađarske nacionalne manjine, predstavio je položaj i dostignuća obrazovanja na mađarskom jeziku u Vojvodini, kao i izazove sa kojima se suočava zajednica. Na ovoj konferenciji učestvovali su i eksperti iz mađarskih zajednica Transilvanije i sa severa Slovačke, a fokus ove diskusije bio je na razmatranju pravne pozadinei mogućnosti, kao i na razmeni iskustava stečenih tokom rada.

Arpad Fremond je rekao da značajan deo rada Nacionalnog saveta mađarske nacionalne manjine, praktično više od polovine na dnevnom nivou, čine pitanja iz oblasti obrazovanja, pa je u svom izlaganju govorio o prioritetima obrazovne strategije i trenutnom položaju obrazovanja na mađarskom jeziku u Vojvodini. Istakao je da mađarska zajednica u Vojvodini ima manjinsku kulturnu autonomiju, što joj omogućava da ima reč pri upravljanju institucijama i pravo da odredi ustanove od posebnog značaja u oblasti obrazovanja. On je naglasio da je zakon o nacionalnim savetima nacionalnih manjina od ključnog značaja prilikom primene zakona o obrazovanju, zakona o udžbenicima, zakona o visokom obrazovanju i svih ostalih zakonskih propisa koji se odnose na obrazovanje, čije odredbe osiguravaju ostvarivanje kolektivnog prava zajednice. Kako je naveo, mađarska zajednica u Vojvodini koristi ove mogućnosti i koristi prava koja joj pruža autonomija u oblasti obrazovanja. Predsednik nacionalnog saveta govorio je o važnosti održavanja odeljenja sa malim brojem učenika, kao i o tome da se učenicima pruži što šira ponuda prilikom izbora smera i usmerenja u srednjoj školi. Postavio je za cilj da što više srednjih škola i odeljenja ima mogućnost da se školuje na mađarskom nastavnom jeziku. Dotakao se i organizacije obrazovanja za decu koja žive u zajednicama u rasejanju, kao i teškoća koje izaziva nedostatak specijalizovanih kadrova. Naglasio je da je najvažniji cilj da mladi ljudi imaju mogućnost da se školuju na svom maternjem jeziku od vrtića do fakulteta, i da im se stvori okruženje koje ih podstiče na nastavak školovanja.

Rezultati istraživanja „Magyar Fiatalok 2024” (Mađarska omladina 2024), koje je ispitivalo upotrebu jezika, identitet i viziju mladih Mađara koji žive izvan matične zemlje, takođe su predstavljeni na ovom otvorenom univerzitetu. Prema rečima Arpada Fremonda, u istraživanju su učestvovali mladi ljudi iz mađarskih zajednica Vojvodine, Transilvanije i sa severa Slovačke, a u Vojvodini je intervjuisano oko pet stotina mladih ljudi. Ovaj upitnik je obuhvatao širok spektar tema, a njeno popunjavanje je iziskivalo otprilike pola sata. Rezultati ovih istraživanja pokazuju jednu povoljnu sliku o mladim pripadnicima mađarske zajednice u Vojvodini. Predsednik nacionalnog saveta je istakao da su rezultati vojvođanskih Mađara izuzetni u oblasti upotrebe maternjeg jezika, sa oko 99 odsto ispitanih koji koriste mađarski u svakodnevnom životu.

Istraživanje je takođe pokazalo da je identitet mladih Mađara u Vojvodini izuzetno jak, a oni su se takođe pokazali kao najoptimističniji od svih ispitanih regija izvan matične zemlje u pogledu njihove vizije za budućnost.

Prema rečima Arpada Fremonda, ovi rezultati pokazuju da snažno zalaganje za interese i institucionalni sistem koji je izgradila mađarska zajednica u Vojvodini imaju opipljive rezultate. Dodao je da bi želeli da detaljne rezultate ovih istraživanja predstave i široj publici u skorijoj budućnosti. Predsednik nacionalnog saveta je naglasio da je kvalitetno obrazovanje na maternjem jeziku jedan od najvažnijih temelja za ostanak u rodnom kraju i stoga smatra da je razmena iskustava između stručnjaka iz mađarskih zajednica izvan matične zemlje, kao i zajedničko razmatranje rešavanja obrazovnih i demografskih izazova posebno važno. Zbog toga je Arpad Fremond nazvao ovu konferenciju u Šatoraljaujhelju zaista vrednim, na kojem su učesnici iz različitih regiona Karpatskog basena mogli da podele svoja iskustva i dobru praksu.

Jedan od učesnika panel-diskusije u subotu na ovom događaju u Šatoraljaujhelju bila je i državna sekretarka za obrazovanje Aniko Jeras.

Magyar ember Magyar Szót érdemel

Nyitókép: Fejsbuk stranica Arpada Fremonda