2025. június 27., péntek

Sa stipendijom do diplome pravnika

Prijave za program stipendija za studente prava u Vojvodini nacionalnog saveta otvorene su do ponedeljka

Naš novinski članak možete pročitati i na mađarskom jeziku.

Nacionalni savet mađarske nacionalne manjine je ove godine po peti put objavio program stipendiranja studenata prava u Vojvodini. Prijave za stipendiju, čiji iznos je dat u protivvrednosti sto hiljada forinti na mesečnom nivou, koji se isplaćuje u dve rate tokom deset meseci, mogu se podneti do ponedeljka. Pravo na konkurs imaju oni koji se upisuju na prvu godinu akreditovanih studija prava u Republici Srbiji, a završili su osnovnu i/ili srednju školu na mađarskom jeziku i obavezuju se da će raditi u zemlji najmanje tri godine u narednih pet godina nakon diplomiranja.

Počev od ove godine, za stipendiju mogu da se prijave i kandidati koji već imaju stečeno visoko obrazovanje, odnosno žele da steknu drugu diplomu na studijama prava. Studenti prava koji prvi put započinju studije mogu da podnesu prijave na tri konkursa odjednom. Oni se mogu prijaviti na konkurs za osnovne stipendije nacionalnog saveta, odnosno stipendije za visoko obrazovanje, za smeštaj u Studentskom domu „Evropa”, pa čak i za stipendije za studente prava. Pored toga, od druge godine imaju pravo i na stipendije za demonstratore, tako da se broj ovakve podrške povećava na četiri.

Stipendija za studente prava pruža značajnu podršku studentima – više studenata je govorilo o tome, deleći svoja lična iskustva i mišljenja.

STIPENDIJA MOTIVIŠE

Dvadesetdvogodišnja Vivien Vegše iz Feketića paralelno studira na dva fakulteta: studentkinja je treće godine Pravnog fakulteta Univerziteta u Novom Sadu, smer opšte pravo, a studentkinja je i četvrte godine smera grafičkog dizajna Akademije umetnosti u Novom Sadu. Kako kaže, ključ uspeha je komunikacija i dobro upravljanje vremenom.

– Svoje studije na univerzitetu sam započela na Akademiji umetnosti, a godinu dana kasnije sam počela da studiram pravo. Nije uvek lako uskladiti zahteve dva potpuno različita programa – ponekad je organizacija svakodnevnog života potpuno haotična –, ali pokušavam da savladam situaciju svesnim upravljanjem vremenom. Osećam da sve zavisi od toga. Najveći izazov je kako mogu da organizujem svoje dane na takav način da mogu biti aktivno i smisleno prisutna u obe oblasti. I umetnost i pravo su moje istinske strasti, tako da ne bih želela da posvetim manje pažnje nijednoj od njih. Moj raspored časova ponekad olakšava ovo, a ponekad otežava, ali sam izuzetno zahvalna svojim profesorima i svima koji mi pomažu u radu. Volela bih da iskoristim obe svoje diplome u budućnosti, ali još ne vidim tačno kako će se ova slagalica uklopiti. Trenutno primam osnovnu stipendiju nacionalnog saveta, a takođe dobijam i stipendiju vezanu za studije prava. To mi pruža veliku motivaciju za svakodnevno učenje i uspešno prisustvo na studijama. Takođe dobro studiram i na Akademiji umetnosti, sa dobrim akademskim prosekom, tako sam uspela da dobijem nekoliko stipendija. Stipendija za studente prava će stoga biti ključna za mene na duži rok, pa je smatram da je to prava investicija u budućnost, objasnila je Vivien Vegše.

Végső Vivienn archívuma

Arhivski snimak Vivien Vegše

Kazmer Komaromi iz Malog Iđoša studira u Subotici, na Pravnom fakultetu za privredu i pravosuđe Univeziteta Privredne akademije. Trenutno je student druge godine. Takođe radi u oblasti finansija u Fondaciji „Prosperitati” u Subotici, ali se često susreće sa pravnim zadacima tokom svog rada.

– Finansijska i pravna pitanja često idu ruku pod ruku u mom svakodnevnom radu. Bilo da su u pitanju ugovori, isplate ili drugi administrativni zadaci, često se pojavljuju pitanja iz prava. Već sam sastavljao predloge ugovora na prethodnom radnom mestu, pisao rešenja, a ponekad su mi se ljudi obraćali i za pravni savet. Zato sam odlučio da je vreme da steknem i formalno pravnu diplomu. Ohrabrenje mojih kolega i stipendija za studente prava takođe su doprineli mojoj odluci da nastavim svoje studije na fakultetu. Pravno znanje je prednost i u finansijskoj oblasti na duži rok. Stipendija u potpunosti pokriva školarinu, a veliko je olakšanje i to što zahvaljujući njoj mogu da iznajmim stan u Subotici, tako da ne moram svakodnevno da putujem između Malog Iđoša i Subotice, što štedi mnogo vremena i energije. Dakle, stipendija je velika pomoć ne samo finansijski, već i u pogledu svakodnevnog života, naglasio je Kazmer Komaromi.

Komáromi Kázmér archívuma

Arhivski snimak Kazmera Komaromija

Ivet Deli iz Drljana je studentkinja prve godine Pravnog fakulteta Univerziteta u Novom Sadu, na smeru unutrašnji poslovi. Ova sredina je bila prijatno iznenađenje za nju, jer su univerzitetski profesori veoma ljubazni i uslužni, kao što su i njene kolege iz klase. Iako ima mnogo toga da nauči, veruje da će se naporan rad isplatiti u budućnosti.

– Jedan od glavnih razloga zašto sam izabrala ovaj smer je taj što volim da vodim argumentovanu raspravu i debatu sa ljudima. Pored toga, stipendija mi je bila od velike pomoći pri donošenju odluke. Ovu stipendiju ću iskoristiti za pokrivanje školarine, a preostali iznos ću uštedeti, jer imam planove za to nakon diplomiranja. Preostali novac ću potrošiti na svoj posao, možda ću investirati u neki preduzetnički poduhvat ili ćemo zajedno sa partnerom investirati u našu budućnost. Svakako želim da ga korisno iskoristim, objasnila je Ivet Deli.

Deli Ivett (Imre Mark felvétele)

Ivet Deli (fotografija Imre Marka)

BAREM DA GA JE I TADA BILO!

Andrea Križan iz Bajmoka, načelnica odeljenja pravnih, kadrovskih i opštih poslova „Mađar soa”, upisala se na Pravni fakultet Univerziteta u Novom Sadu 2007. godine. Kako je rekla, u to vreme nije postojala mogućnost opšte stipendije Nacionalnog saveta mađarske nacionalne manjine, a nije mogla ni da sanja o posebnoj stipendiji za studente prava, iako bi joj to bila ogromna pomoć u svakodnevnom životu.

– Znam kakve su žrtve moji roditelji morali da podnesu da bi finansirali moje dalje obrazovanje. Omogućili su mi da nastavim visoko obrazovanje ne u rodnom gradu, već u jednom velegradu, na fakultetu koji sam ja izabrala, koji sam ja želela, a to je podrazumevalo značajnu finansijsku žrtvu sa njihove strane. Pored smeštaja – pošto Studentski dom „Evropa” tada nije ni postojao –, putnih i svakodnevnih životnih troškova, čak su pokrivali i školarinu u prvoj godini, pošto sam studije započela samofinansirajuće i tek u drugoj godini uspela da pređem na državni budžet. U svetlu svega ovoga, mogu tačno da osetim koliko stipendija može biti od pomoći onima koji žele da nastave svoje studije, ali čije porodično zaleđe ne pruža punu mogućnost za to. Takva podrška ne samo da ima jednu finansijsku komponentu, već može pružiti i motivaciju, učvršćujući mlade ljude da vredi istrajati i boriti se za svoje ciljeve. Koje su mogućnosti pred nama kao pravnicima veoma je teško pitanje i nemam dobar ni potpun, ni iscrpan odgovor na ovo, jer se sa diplomom pravnog fakulteta može naći zaposlenje i u privrednom i u civilnom sektoru, u međunarodnim institucijama, pa čak i u medijima. Kada mnogi ljudi pomisle na pravnu profesiju, odmah pomisle na sudove, advokatske kancelarije, ili čak državnu upravu, ali diploma pravnog fakulteta otvara mnogo više vrata od toga, a pored toga mi takođe moramo vešto da koristimo svoju dvojezičnost, što jednom mađarskom pravniku iz Vojvodine može značiti samo prednost. Sve ovo sam doživela 2012. godine, dok sam još bila apsolventkinja, kada sam započela praksu u Pokrajinskom sekretarijatu za obrazovanje, propise, javnu upravu i nacionalne manjine - nacionalne zajednice, gde sam bila raspoređena u finansijski odsek u okviru prosvete. Ovde sam imala potpun uvid u sve faze konkursa i investicija objavljenih za obrazovne institucije, od objavljivanja konkursa do pravilnog utroška sredstava. Kasnije, nakon diplomiranja, počela sam da radim u sekretarijatu. Zbog ograničavanja zapošljavanja koje je tada vladalo u javnom sektoru – a koja je i sada prisutna – morala sam da promenim posao krajem 2015. godine, pa sam završila u tadašnjem novom Studentskom domu „Evropa”, pored pravnika koji je tamo radio. Promenu sam doživela kao izazov, ali to novo profesionalno okruženje, gde sam mogla da se razvijam u jednoj drugoj oblasti, bilo je jedno potpuno pozitivno iskustvo za mene. A 2022. godine, nakon što me je kontaktirala moja bivša koleginica sa studija, Edvina Erdedi, tada vršilac dužnosti direktora preduzeća „D.o.o. Magyar Szó Lapkiadó Kft.”, da pita da li bih bila zainteresovana za njen prethodni posao, pošto je bilo potrebno da neko vodi pravno odeljenje preduzeća. Tada je predstavila velike investicije i promene sa kojima se suočava ova kompanija sa dugim istorijatom, a njen entuzijazam me je toliko osvojio da sam, uprkos svim strahovima i sumnjama, rekla da, zbog čega se nimalo nisam pokajala, čuli smo od Andree Križan.

Krizsán Andrea (Magyar Szó)

Andrea Križan (Mađar so)

KORISNE INFORMACIJE O PRIJAVI

Prijave moraju biti podnete na obrascima koje izdaje nacionalni savet, i onlajn i u papirnom formatu.

Obrazac za prijavu mora biti podnet u dva originalna primerka, a prilozi u jednom primerku, u zatvorenoj koverti. Obrazac za prijavu mora biti popunjen i sačuvan u elektronskom obliku. Obrascu za prijavu se može pristupiti registracijom. Registracija se može izvršiti na sajtu breki.mnt.org.rs Nakon registracije, obrazac za prijavu se može pronaći pod stavkom menija Prijave. Sledeća dokumenta (i kopije dokumenata) moraju biti priložena uz obrasce za prijavu: fotokopija izvoda iz matične knjige rođenih; fotokopija svedočanstva o završenoj osnovnoj i/ili srednjoj školi na mađarskom jeziku; fotokopija završnih svedočanstava stečenih tokom srednje škole; i svojeručno potpisana izjava na obrascu koji je objavila kancelarija saveta, u kojoj se navodi da će potpisnik raditi kao pravnik u Srbiji najmanje tri godine pet godina nakon diplomiranja.

Petomesečni iznos za prvi semestar biće isplaćen od strane nacionalnog saveta u roku od dva meseca od upisa, dok će petomesečni iznos za drugi semestar biti isplaćen u roku od dva meseca od podnošenja potvrde kojom se potvrđuje status studenta.

Magyar ember Magyar Szót érdemel