Vojvođansko proizvodno, nabavno i prodajno društvo „Vatebet“, sa sedištem u Senti, koje broji 59 priključenih društava i 3 hiljade članova, želi da pomogne malim proizvođačima na različite načine. Nedavno su održali susret sa proizvođačima u Gornjem Bregu, poznatom po povrtarstvu, sa mogućnostima izvoza paprike za konzervirane proizvode, a pored toga, pitali smo direktora Andraša Mentša i kakvu vrednost ima marka lokalnog proizvoda.
- Razvojne mogućnosti malih gazdinstava je u tome što svoje proizvode mogu prodavati sa većom dodatnom vrednošću – rekao je direktor „Vatebeta“. – To se može pročitati i u programu za privredni razvoj SVM-a. Jedna od takvih mogućnosti je i proizvodnja povrća. Stupili smo u kontakt sa mađarskom fabrikom konzervi, koja bi otkupila između 600 i 1000 tona razne sorte paprike, kao i prokelj, karfiol i krastavac. U Gornjem Bregu smo održali razgovor sa proizvođačima, a namera nam je da celu Vojvodinu pokrijemo. U utorak u 13 časova će vlasnik fabrike konzervi u Senti, u ulici Doža Đerđa 34, u sedištu Senćanskog kružoka, gazdama lično dati informacije o mogućnostima koje nudi. U pokrajini je jača tradicija proizvodnje za zelenu pijacu, i zbog toga je „prestrojavanje“ proizvođača malo teže. Pošto se radi o poslu koji iziskuje mnogo ručnog rada i vremena, koje je u Vojvodini još opstalo, ove bismo godine probno pokrenuli ovu vrstu proizvodnje, tim pre što je mađarska fabrika konzervi počela izvoziti svoje proizvode i na nemačko i američko tržište. U poljoprivredi je sve češći problem prodaja proizvoda, što ovde recimo nije slučaj.
„Vatebet“ proizvođačima daje marku koja svedoči o tome da se radi o lokalnom proizvodu, te gazde mogu to i da naznače na svojim proizvodima, a istovremeno je zabranjena prodaja brojnih proizvoda na pijacama i u prodavnicama. Za šta služi, kakvu korist donosi ovo markiranje?
- Markiranje bi već sada moglo da ima svoj značaj, jer ako na primer kupac na pijaci ne želi da kupi kineski beli luk, već domaći, odmah može da vidi kojem prodavcu treba da priđe. Kada se to proširi, povećaće proizvodnju u celom regionu činjenica da će kupci na zelenoj pijaci i u radnjama radije kupovati lokalne proizvode, a ne uvežene od nekud.
U prodavnicama takvih mogućnosti nema na pretek.
- Ovu delatnost otežava to što uredba o malim proizvođačima neće stići pred skupštinu do izbora, iako, zahvaljujući velikoj meri državnom sekretaru Atili Juhasu, sadrži brojne elemente zahvaljujući kojima bi se mogla povećati prodaja proizvoda vojvođanskih malih gazdinstava. Uredbi treba priključiti i zakon o sigurnosti hrane. Na osnovu toga bilo bi moguće staviti u promet proizvode kao što su prerađevine od mesa, mleko i tome slično, koji sada nisu dozvoljeni. Proizvođači bi mogli snabdevati hotele i restorane. A kao prvi korak, u prodavnicama planiramo da napravimo police za lokalne proizvode, a kada asortiman bude proširen na zadovoljavajući nivo, mogle bi se otvoriti i čitave prodavnice za lokalne proizvode. Pošto se o formiranju riznice lokalnih vrednosti brine Zavod za kulturu vojvođanskih Mađara, u saradnji sa njima ćemo u ovaj sistem uvesti i rukotvorine, da, na primer, turisti vide šta mogu kupiti kao suvenir. U saradnji sa trgovcima mogli bismo započeti korišćenje sistema kartica, koje bi omogućilo kupovinu lokalnih proizvoda po povoljnijoj ceni, što bi lokalne proizvode učinilo konkurentnijim u odnosu na robu iz uvoza, a mi bismo, raznim akcijama i promocijama pomogli trgovcima u povećanju prometa. Tako bi sistem bio upotpunjen – rekao je Andraš Mentš.
