Naš novinski članak možete pročitati i na mađarskom jeziku.
Ovom novinskom članku pripada i FOTO-GALERIJA.
Nacionalni savet mađarske nacionalne manjine već godinama dodeljuje sredstva u Srbiji za troškove nostrifikacije i priznavanja diploma visokih škola i univerziteta, kao i postdiplomskih naučnih zvanja stečenih na inostranim visokoškolskim ustanovama nakon 1. januara 2008. godine. U najnovijem roku za prijavu, objavljenom između 10. septembra i 19. decembra 2025. godine, pozitivno je ocenjeno 64 prijave. Potpisivanje ugovora o dodeli sredstava održano je prekjuče u sedištu Nacionalnog saveta mađarske nacionalne manjine u Subotici.
Kao što smo čuli na početku ovog događaja, postupak nostrifikacije predstavlja ključni korak za mnoge ljude pri povratku u zemlju, da bi pronašli zaposlenje i da bi ostvarili se u svom rodnom kraju. Nacionalni savet mađarske nacionalne manjine posebnu pažnju posvećuje podršci mlađih generacija i sprovođenju mera koje ih podstiću da ostanu u zemlji. Jedan od stubova ovih mera je i nadoknada finansijskih troškova povezanih sa nostrifikacijom diploma.
(fotografija Edvarda Molnara)
Učesnike programa nostrifikacije diploma pozdravio je Arpad Fremond, predsednik nacionalnog saveta:
– Ovo je jedan od najuspešnijih i najvažnijih programa nacionalnog saveta. Veliki deo mađarskih intelektualaca iz Vojvodine je kontinuirano emigrirao poslednjih decenija. To nije počelo 2000-ih godina, nego još 1980-ih i 1990-ih godina, a kasnije se ubrzalo. Nacionalni savet smatra svojim zadatkom da stvori mogućnost za povratak onih koji su stekli diplome u inostranstvu. Ovaj program nije uvek tekao glatko. Nostrifikacija diploma se sprovodila preko Fondacije „Laslo Sekereš” od 2008. godine, i tako je bilo do 2015. godine, kada je nacionalni savet preuzeo ovaj program. Tada je počeo da funkcioniše sistem ENIC/NARIC, što je u praksi olakšalo nostrifikaciju diploma. Pre toga, proces se odugovlačio i do godinu dana, a univerziteti su svakoga pojedinačno ocenjivali. To je moglo da znači da je na istom smeru neko morao da polaže pet diferencijalnih ispita, dok je neko drugi morao da polaže tri. Ova promena je značila da se ocenjivanje sada vrši centralizovano, a jednogodišnji period procene je skraćen na devedeset dana.
U ovom krugu, 64 prijavljenih je uspešno konkurisalo, pa ćemo mi isplatiti više od milion i sedamsto hiljada dinara. Mislim da je doneta dobra odluka da se ovi konkursi objavljuju dva puta godišnje. Cilj je da se što pre isplate traženi iznosi i da se refundiraju troškovi. Od 2008. godine do danas, više od 1.500 diplomaca je iskoristilo ovu priliku za nostrifikaciju diploma, a to nije mali broj. Počev od danas, objavićemo sledeći krug prijava, koji će trajati od 9. aprila do 9. jula. Verujemo da će sa nostrifikovanim diplomama sve više ljudi moći da se afirmiše i gradi svoju budućnost u svojoj zemlji. Kao i mnogi drugi programi, i ovaj je finansiran od strane vlade Mađarske i verujemo da će se ova podrška nastaviti i u narednom periodu, naglasio je Arpad Fremond.
(fotografija Edvarda Molnara)
Dr Balint Pastor, predsednik Saveza vojvođanskih Mađara, takođe je podelio svoje misli sa okupljenima:
– Veliko nam je zadovoljstvo što se 64 prijavljenih u ovom krugu odlučilo za nostrifikaciju svojih diploma. Ništa bolje ne dokazuje uspeh ovog programa od činjenice da se svake godine moraju objaviti po dva konkursa i da u oba slučaja ima dosta prijavljenih. Malo stariji će se sigurno setiti da je pre više od dvadeset godina mađarski javni život u Vojvodini potresao skandal oko nostrifikacije diploma. Još pre uvođenja ENIC/NARIC sistema, dvoje mladih ljudi koji su stekli diplomu u Segedinu želeli su da je nostrifikuju ovde, a katedra za mađarsku jezik i književnost u Novom Sadu zahtevala je od njih da polažu ogroman broj diferencijalnih ispita. To je dovelo do sukoba koji je trajao nekoliko meseci. Neki su podržavali one koji su hteli da im priznaju diplomu, a drugi univerzitet. To se više ne može dogoditi, jer je sistem nostrifikacije diploma potpuno promenjen, zahvaljujući, između ostalog, činjenici da SVM već dugo ima državnog sekretara u ministarstvu prosvete, pa smo mi mogli nešto da učinimo da pojednostavimo ovu proceduru.
Ranije je ovo bio jedan proces bez kraja sa neizvesnim ishodom, a oni koji su hteli da nostrifikuju diplomu bili su izloženi hirovima profesora. Sada je to jedan automatizovan, brz, jednostavan i jeftiniji postupak u poređenju sa nekadašnjim sistemom, čije troškove nacionalni savet još i refundira. Možda je to i razlog zašto se toliko ljudi odlučuje da se vrati u zemlju. Jedan od ključnih ciljeva naše druge strategije privrednog razvoja je da ponudimo jedan sveobuhvatan sistem onima koji razmišljaju o povratku u zemlju. A oni koji odluče da studiraju u zemlji mogu računati na jedan veoma opsežan sistem stipendiranja nacionalnog saveta, smeštaj u Studentskom domu „Evropa”, kao i na još mnogo toga, čuli smo od dr Balinta Pastora.
(fotografija Edvarda Molnara)
Tatjana Varju Potrebić, članica izvršnog odbora nacionalnog saveta, takođe je bila prisutna na ovom događaju:
– Zadovoljstvo nam je da primetimo da se broj nih koji nostrifikuju diplomu povećava iz godine u godinu. Mislim da to pospešujemo i tako što dva puta godišnje objavljujemo ovaj konkurs. Razlog za to je da mladi ljudi, nakon što steknu diplomu u inostranstvu i žele da počnu da rade ovde u zemlji, ne moraju dugo da čekaju, jer je za pronalaženje posla potrebna nostrifikovana diploma. U proteklih nekoliko godina, skoro za svaki naš ovakav konkurs ima između 60 i 70 prijavljenih, što znači da nacionalni savet svake godine finansira troškove nostrifikacije za oko 120-130 diploma mladih ljudi. Mislim da ih to takođe podstiče da se vrate u zemlju, bez obzira gde su stekli diplome. Većina njih je diplomirala u Mađarskoj, ali bilo je i onih koji su diplomirali u Italiji, Hrvatskoj, pa čak i u Kini. I mi u nacionalnom savetu smo veoma zadovoljni što, zahvaljujući agenciji ENIC/NARIC, nostrifikacija diploma više ne predstavlja jednu komplikovanu administrativnu proceduru. Podstičemo mlade ljude da pozovu nacionalni savet, a mi ćemo im pomoći sa svim potrebnim informacijama, bilo na samom početku procesa nostrifikacije ili kasnije u toku procesa. Sve što treba da urade za nostrifikaciju diplome jeste da diplomu koju ste stekli, kao i prateća dokumenta, prevedu sa sudskim prevodiocem, prilože račun za troškove, a nacionalni savet će im refundirati te troškove, rekla je za naše novine Tatjana Varju Potrebić.
Nyitókép: (fotografija Edvarda Molnara)



