Naš novinski članak možete pročitati i na mađarskom jeziku.
Ovom tekstu pripadaju i foto-galerije.
U subotu i nedelju, u ranim prepodnevnim satima, plesači i pevači obučeni u narodne nošnje krenuli su iz mnogih delova Vojvodine u srednjobanatsko naselje Novi Itebej, koji broji 650 stanovnika, kako bi se, uz pratnju svojih orkestara, predstavili na festivalima 61. „Đenđesbokreta” i 48. „Durindo”, u godini buduće generacije i programa jačanja Karpatskog basena.
Zvanični program festivala „Đenđesbokreta” počeo je u subotu u podne paradom i plesnim maršom izvođača u narodnim nošnjama od benzinske pumpe kod Osnovne škole „Miloš Crnjanski” do dvorišta mesne zajednice, gde su postavili glavnu binu. Dirljivo je bilo kada su, predvođeni operskim pevačem Tiborom Hevešijem, rođenim u Novom Itebeju, učesnici i publika zajedno otpevali mađarsku himnu. Svečani blagoslov dao je vlč. Čaba Kovač, reformatski sveštenik, nakon čega su usledili prigodni govori.
U svojoj svečanoj čestitki, Jožef Kerekeš, predsednik saveta mesne zajednice Novog Itebeja, govorio je o tome kako ovaj dan nije samo još jedan događaj u kalendaru, već novo poglavlje u živoj tradiciji koja nas povezuje sa prošlošću, sadašnjošću i budućnošću.
– Ovo je naša živa baština, koja se prenosi sa generacije na generaciju, prenoseći znanje, ljubav i ponos. Folklorni ples nije samo skup pokreta, već ogledalo naše duše, puls naše zajednice, hronika naše istorije otelotvorena u pokretima. U svakom plesnom okretu, u svakoj gostionici, nalazi se naše srce, naša strast i poruka naših predaka, naglasio je predsednik saveta, koji je potom pročitao pismo dr Balinta Pastora, predsednika Saveza vojvođanskih Mađara, koji iz porodičnih razloga nije mogao da prisustvuje ovom događaju.

Festival „Đenđesbokreta” je otvorila, od strane domaćina, folklorna grupa „Čavargok” (fotografija Andraša Otoša)
– Danas nije samo dan narodnog plesa i narodne muzike, već i saradnje, kao i proslava zajednice. Novi Itebej služi za primer: naselje od 650 ljudi, gde je 150 volontera radilo na organizaciji najvećeg događaja narodne umetnosti u Vojvodini. Ovo je samo po sebi jedno izuzetno dostignuće. Duh, prošlost i sadašnjost mesta – Košutova statua, reformatska crkva, obnovljeni društvene prostorije svedoče da gde postoji volja i saradnja, postoji i budućnost, rečeno je.
Gabriela Timar, predsednica saveta festivala, rekla je da su festivali „Đenđošbokreta” i „Durindo” proslave Mađara u Vojvodini, koje podstiču saradnju i odišu izdržljivošću.
– Očuvanje tradicije je ključno za zajednice manjina, kao i u rasejanju, jer tako mogu da sačuvaju svoju kulturnu baštinu, jezik i običaje. Ali ovaj festival nije samo negovanje naše tradicije, već i očuvanje i predstavljanje bogatstva i raznolikosti naše kulture. Očuvanje tradicije nije samo zarad poštovanja prošlosti, već i za izgradnju budućnosti. Prenošenje narodne umetnosti, narodnog plesa i narodne muzike na buduća pokolenja je neophodno za očuvanje identiteta naše zajednice i za to da mlađe generacije ostanu povezane sa svojim korenima, naglasila je predsednica festivalskog saveta.
Tokom otvaranja, pročitana je i poruka Lerinca Nače, državnog sekretara za nacionalnu politiku Mađarske, koji je u svom pismu napisao da je festival „Đenđešbokreta”, koji je postao tradicija, jedna od najistaknutijih manifestacija jedinstva i vitalnosti mađarskog naroda.
– Istorija nas je naučila da su tradicije nevidljive niti koje nas, Mađare, povezuju, bilo gde da živimo u svetu, sa one ili ove strane granice. Kulturno nasleđe koje nam je ostavljeno čini najdublji sloj našeg identiteta – bez njega bismo lako mogli postati zajednica koja je u svom rasulu izgubila svoje korene. Stoga je naša zajednička odgovornost da sačuvamo i prenesemo nasleđe koje nam je povereno, jer samo zajednica koja je ponosna na svoje korene i prihvata svoju kulturu u svakodnevnom životu može da opstane, prenela je voditeljka programa Livia Varadi Vranić.
Festival 61. „Đenđošbokreta” je otvorio Balint Juhas, predsednik pokrajinske skupštine i izvršnog odbora SVM-a. Rekao je da je ovaj dan svedočanstvo zajednice da je tradicija živa i da je naša zajednica živa.

Festival 61. „Đenđošbokreta” je otvorio Balint Juhas, predsednik pokrajinske skupštine i Izvršnog odbora SVM-a (fotografija Andraša Otoša)
– Ovo malo naselje u Banatu danas je srce vojvođanskih Mađara. Novi Itebej to danas ponovo dokazuje. Možda je mali na mapi, ali je ogroman u dušama. Danas je postao prestonica narodnog plesa i narodne muzike, svečani centar zajedništva, tradicije i proviđenja. Festivali „Đenđešbokreta” i „Durindo” nisu samo predstave, već i poruka svetu da smo ovde i da nam je dom ovde. Kao i Aron Tamaši, i mi danas možemo reći: „Azért vagyunk a világban, hogy valahol otthon legyünk benne.” (U svetu postojimo da bi negde imali dom u njemu). Vojvodina je naš dom. Mislim da će Novi Itebej nakratko danas i sutra biti dom za sve nas. Ovo selo danas nije samo domaćin, već i zajednica za primer. Mnogi kažu da malo selo znači malo ljudi. Danas, 150 volontera, mala zajednica, dokazuju da su srce, volja i saradnja najveći resursi, naglasio je Balint Juhas.
U programu pod nazivom „Helyet, helyet nekünk is...!” (Mesta, mesta i za nas...!), tokom jednočasovne pauze na festivalu „Đenđošbokreta”, na sceni su nastupile dečje folklorne grupe i citraši Društva za negovanje narodnih običaja i tradicije „Buzavirag”, deca predškolske ustanove u Novom Itebeju, dečja folklorna grupa Kulturno-umetničkog društva „Adi Endre” iz Nove Crnje, plesači Kulturno-umetničkog društva „Zora” iz Srpske Crnje, folklorna grupa „Nefelejč” iz Oteleka (Rumunija), kao i pozvani dobitnici nagrada na takmičenjima dečje folklorne umetnosti vojvođanskih Mađara. Kao prateći događaj festivala, takođe u dvorištu mesne zajednice, između 12 i 18 časova, decu i odrasle je čekala Radionica „Merende”, narodno igralište na otvorenom, u organizaciji Mreže kuća tradicija – Vojvodina, pod nazivom „Kör, kör, ki játszik?” (U krug, u krug, ko je za igru?). U večernjem gala programu, ansambl folklornog plesa „Belencereš” iz Bekeša, kao i orkestar „Šućomba” su obezbedili razonodu za publiku, ali su priredili i „tanchaz” (folklorni ples za publiku).

Prvo je nastupio hor narodnih pevača „Buzavirag” iz Novog Itebeja (fotografija Arpada Gergelja)
Zvanični program festivala 48. „Durindo” počeo je u nedelju, povodom nedelje Svete Trojice, u reformatskoj crkvi Novog Itebeja svečanom liturgijom koju je predvodio sveštenik Čaba Kovač. Nakon toga, učesnici i gosti događaja su prošetali do kulturnog centra „Deak Ferenc”, gde je festival „Durindo” otvoren u podne.
Beata Boroš, predsednica Društva za negu narodnih običaja i tradicije „Buzavirag”, održala je svečani pozdravni govor. Govorila je o ova dva festivala kao o snazi izdržljivosti naše zajednice i tradicije.
– Verujem da je upoznavanje naše prošlosti, negovanje i prenošenje naših vrednosti neophodno da bismo gradili našu budućnost na čvrstim temeljima. Ovaj festival je most koji povezuje prošlost sa sadašnjošću i generacije jedne sa drugom. Znanje i mudrost naših predaka pulsiraju u svakoj narodnoj pesmi i svakom plesnom koraku. Vidimo lepotu vrednosti koje su nam prenete, možemo osetiti kakvo bogato kulturno nasleđe imamo, rekla je Beata Boroš.
Enike Šari, potpredsednica festivalskog saveta, u svojim svečanim mislima govorila je o tome kako ovog vikenda mađarska zajednica u rasejanju u Novom Itebeju slavi da je živa i da je imala snage da opstane.
– Festivali „Đenđošbokreta” i „Durindo” su trenuci u životima zajednica kada izvođači i učesnici mogu da pokažu svoju solidarnost, vrednosti i svoju privrženost tradiciji, istakla je potpredsednica festivalskog saveta.
Festival 48. „Durindo” je otvorio Rihard Huđik, predsednik izvršnog odbora Nacionalnog saveta mađarske nacionalne manjine. Prema njegovim rečima, ova dva događaja su jedna takva značajna smotra mađarskog kulturnog života u Vojvodini koja doprinosi negovanju tradicija, očuvanju i jačanju zajedničkog i kolektivnog identiteta.

Festival 48. „Durindo” je otvorio Rihard Huđik, predsednik Izvršnog odbora Nacionalnog saveta mađarske nacionalne manjine (fotografija Arpada Gergelja)
– Zajednica Novog Itebeja se za ovaj vikend pripremala ne samo spolja, već i iznutra. Pronašli su pravi odgovor na sve izazove, konflikte, teškoće i iskušenja i mogli su da na njima grade. Zajedno su se ujedinili i formirali zajednicu koja će ostati jaka i nakon festivala i može da nastavi svoj svakodnevni život kao obnovljena zajednica, a gosti mogu poneti uspomenu na ovo zajedničko iskustvo sa sobom, naveo je Rihard Huđik.
U nedelju je 1407 narodnih pevača i muzičara nastupilo u 126 nastupa festivala „Durindo” u pozorišnoj sali i maloj sali kulturnog centra „Deak Ferenc”. Organizatori su na oba dana pripremili bogat zanatski sajam i vašar. Dvodnevni festival je završen predajom zastave festivala „Đenđošbokreta” i „Durindo”. Sledeće godine, Hajdukovo će biti domaćin manifestacije 62. „Đenđošbokreta” i 49. „Durindo”.

Nyitókép: Učesnici su zajedno otpevali himnu (fotografija Andraša Otoša)