2024. április 25., csütörtök

Priključenje Srbije EU cilj nacionalne strategije Mađarske

Intervju sa Mateom Kočišem, šefom Fidesove frakcije u mađarskom parlamentu

Na centralnoj proslavi Dana Svetog Ištvana na Paliću u organizaciji Saveza vojvođanskih Mađara, prisutne je kao predstavnik države Mađarske pozdravio Mate Kočiš, šef Fidesove frakcije u mađarskom parlamentu. Uoči toga dao je u sobotičkoj sedišnoj zgradi Sveza vojvođanskih Mađara intervju za „Mađar so“. Govorio je o položaju Mađarske u Evropskoj uniji, mogućnostima priključenje Srbije i predstojećim lokalnim izborima u Mađarskoj.     

Kakva su vaša razmišljanja o Svetom Išvanu sad u poseti Vojvodini?

Mate Kočiš (Foto: Arpad Gergelj)

Mate Kočiš (Foto: Arpad Gergelj)

– Fantastičan osećaj je van granice proslaviti jedan od najvećih praznika Mađara. Rekao sam i gospodinu predsedniku Ištvanu Pastoru da se radujem pozivu i zbog toga što ovde još nisam bio u funkciji zvaničnika. Politički rezultat koji je postigao SVM i to kako Mađari u matici razmišljaju o vojvođanskim Mađarima, toliko je pozitivno i duhovno uzvišenje, da moj ovdašnji boravak čini još uzvišenijim. Postoje delovi naše nacije čija poseta je sad lošija, međutim, ovde je dobro dolaziti. Svoj govor za nacionalne praznike uvek pišem sam.  Sad sam nastojao da pripremim govor koji ne sadrži samo sećanja nego ima i poruku za budućnost.           

Kako vidite položaj Mađarske u Evropskoj uniji nakon izbora za Evropski parlament?

Bolji je nego u ranijem petogodišnjem periodu. Nadamo se u vezi izbora novog predsednika Komisije. Potrebno je izmeniti mnoge stvari u Evropskoj uniji, pre svega ton, s druge strane i lošu politiku koju je uveo Komisija Žana Kloda Junkera. Smatramo jako lošim procesom to što se u proteklim godinama Evropska unija nije proširila nego se sužavala. U odnosu na sadašnje stanje izražavamo nadanja, ali ne verujemo da će se u Uniji promeniti toliko stvari koliko bi mi voleli. Sama činjenica da je Žana Kloda Junkera na čelu Komisije nasledila Nemica, majka sedmoro dece, jeste dobra poruka i više nagoveštava takav red vrednosti koji su nam bliži.  Posebno je zabrinjavajuće da EU nema ekonomsku snagu da razmišlja o proširenju u narednih sedam godina. Dakle, treba promeniti ne samo migracionu politiku, i ton, i vratiti poštovanje jezika članica nego i ekonomsku politiku. Evropska unija danas nije u situaciji da na duge staze stabilno planira velike stvari kao što je primera radi proširenje na Zapadni Balkan. Procesi koji su se pokrenuli nisu samo ti kojima smo se prilkjučili, ali bez obzira na to, Mađarska i Mađari su proevropski orijentisani i Evrpoljani. Formu koju EU obezbeđuje kao okvir prihvatamo, ali bi u okviru toga želeli u što većoj meri da dobijemo na diskusijama.  .        

Šta može Mađarska da učini u odnosu na priključenje Srbije Evropskoj uniji?

Priključenje Srbije jeste cilj nacionalne strategije Mađarske, ali je to i interes Evropske unije  iz bezbednosnih razloga. Ukoliko bi Srbiju znali među članicama evropske zajednice, promenile bi se stanje u migraciji u Južnoj Evropi i migraciona politika. Smatramo da saradnja sa Srbima u pitanjima koji se tiču Unije učvršćuje srpske-mađarske odnose, a dobro je i za mađarske-mađarske odnose jer su unutrašnje granice Unije laganije od spoljnih i ako bi voleli da gradimo državu Svetog Ištvana to je neophodno. 

Nakon rezultata parlamentarnih izbora da li Fides-KDNP računa i na učvršćivanje vlasti na lokalu posle jesenjih izbora za lokalne samouprave? 

– Mislim da neće biti primetnih promena u političkoj stukturi u Mađarskoj. Izbori se održavaju u 3200 naselja, može da ode i da dođe jedan gradonačelnik iz jedne ili druge političke strane, ali ne možemo računati na političko prestrukturiranje ni u Budimpešti, niti u lokalnim sredinama. Ljudi jasno uočavaju nepodobnost i svađalački odnos između poslanika opozicije kao i političku produkciju kandidata za gradonačelnika. Dok gradonačelnici iz vladajuće stranke žele da grade, i žele da poboljšaju gradove, gradonačelnici opozicije poput Petara Marki Zaija grade državnu karijeru iz gradske stolice, a to ljudi baš i ne odobravaju.  Birači danas jasno vide da kad se radi o javnim interesima u njihovoj zajednici, mogu računati samo na provladinu stranku.

Od 2010. Mađari iz južnog kraja pojačano osećaju podršku mađarske vlade. O tome ne svedoči samo dvojno državljanstvo nego i osetna podrška koja se daje vojvođanskim Mađarima iz godine u godinu. Kako gledate na to?

Pozitivno. Mađarska vlada je pre 2010. godine ukupno usmerila devet milijardi forinti za izdatke prekograničnih Mađara.  Iako to nije isključivo pitanje ratova brojevima, smatramo da podrška vangraničnih Mađara nije samo moralna obaveza, već i mogućnost u prilog opstanka mađarske zajednice. Primera radi program bebi obveznica koristilo je 14.000 vangraničnih Mađara.  Kako se jača matica, tako to oseća i mađarska zajednica izvan granice matice. Kada danas spomenemo veličinu prekogranične podrške možemo govoriti o sumi od 130 milijardi forinti. Treba jasno videti i to da ta suma se ne smanjuje nego sve više se povećava. Kako se proširuje mađarska privreda, tako će bolje živeti i Mađari na bilo kojoj strani granice. Nacionalna politika koju smatramo veoma važnom vodiljom ne odnosi se samo na građane u matičnoj državi nego i vangranične Mađare.