Naš novinski članak možete pročitati i na mađarskom jeziku.
Zahvaljujući preduzetim merama, epidemiološka situacija u Srbiji se stabilizuje: širenje afričke kuge svinja je suzbijeno, saopštio je za „Mađar so” Atila Juhas, državni sekretar za poljoprivredu.
On je takođe naveo da su od početka godine do danas preventivne mere nažalost morale biti sprovedene na 52 farme širom zemlje: 1.002 svinje su eutanazirane kako bi se sprečilo dalje širenje epidemije. Ministarstvo poljoprivrede će poljoprivrednicima nadoknaditi štetu u iznosima navedenim u odredbama za ovu godinu, naglasio je državni sekretar.
Afrička kuga svinja pojavila se u četiri sela u tri okruga u Srbiji, potvrdio je prethodne informacije državni sekretar. Dodao je da nisu identifikovana nova žarišta. Inspektorat Uprave za veterinu kontinuirano sarađuje sa lokalnim veterinarskim stanicama, a situacija se stabilizuje zahvaljujući preduzetim merama.
– Upravljanje vanrednim epidemijskim situacijama je regulisano zakonom. Shodno tome, inspektorat Uprave za veterinu je stalno na terenu, a postoji stalna razmena informacija sa lokalnim veterinarskim stanicama. Kada je potvrđeno da se radi o afričkoj kugi svinja, odmah su stupile na snagu odredbe kojima su pogođena područja proglašena zaraženim. Ovo je ustanovljeno za tri okruga: prvi je Podunavski, u kome je epidemija identifikovana u Smederevu, drugi okrug je Mačvanski, ovde se bolest pojavila u Loznici i Crnoj Bari. Treći je Zapadnobački, gde su zaražene životinje identifikovane u Bogojevu.
Atila Juhas je takođe na naše pitanje potvrdio da je među vrstama bolesti u zemlji trenutno prisutna afrička kuga svinja.

Atila Juhas, državni sekretar u ministarstvu poljoprivrede
– Kao i svi virusi, veoma se lako širi. Nije zarazna za ljude, ali je neizlečiva bolest kod svinja, što izaziva veliki problem. I dalje radimo svim snagama kako bismo osigurali da afrička kuga svinja potpuno nestane iz države. Proteklih godina takođe je bilo zaraženih područja i do sada smo uvek uspešno zaustavljali širenje ove epidemije.
Verujem, čak sam i siguran, da će to i sada biti slučaj. Zbog toga, područje mora biti dezinfikovano u skladu sa propisima, pa poljoprivrednici mogu nastaviti sa gajenjem stoke, istakao je državni sekretar.
Atila Juhas je takođe napomenuo da su svinje eutanazirane na 33 farme u Bogojevu, a država će nadoknaditi štetu svim pogođenim stočarima. Dodao je: epidemija predstavlja veliki problem, u više aspekata.
– Koliko god da poljoprivrednici držali životinje za proizvodnju mesa i tov, oni su vezani za njih. Stoga, nijednom poljoprivredniku nije lako da gleda uništavanje, niti onima koji o odlučuju o tome. A šteta ima i ekonomsku dimenziju. Kao i do sada, zakonska regulativa omogućava poljoprivrednicima da dobiju nadoknadu prema odluci vlade i ministarstva. Tako će biti i sada: poljoprivrednici će biti nadoknađeni za štetu za svaku eutanaziranu životinju, naglasio je državni sekretar, koji nam je rekao i koliku nadoknadu oštećeni mogu očekivati:
– U slučaju tovljenika isplaćuje se nadoknada od 250 dinara po kilogramu; do 15 kilograma isplaćuje se 400 dinara po kilogramu sisajućih prasadi, dok se za prasad između 15 i 30 kilograma isplaćuje 350 dinara po kilogramu. Ukoliko je, nažalost, krmača morala biti eutanazirana, poljoprivrednici mogu očekivati nadoknadu od 40.000 dinara za suprasnu životinju i 56.000 dinara za životinju koja nije noseća. U slučaju nerastova, važeće odredbe predviđaju nadoknadu od 42.000 dinara, naveo je državni sekretar očekivane nadoknade. Dodao je da su pomenuti iznosi utvrđeni u odredbama na osnovu tržišnih cena iz 2025. godine.

Nyitókép: (fotografija Andraša Otoša)