2024. április 19., péntek

Dostojno čuvamo sećanje na naše mučenike

U Čurogu je održana komemoracija nevinim žrtvama iz 1944–45. godine, ispred statue „Napaćenog Hrista”

U nedelju popodne u Čurogu je održana komemoracija nevinim mađarskih žrtvama iz 1944-1945. godine. U ime srpsko-mađarskog pomirenja i rodbine, Nacionalni savet mađarske nacionalne manjine i Julija Teleki, jedna od preživelih golgote Čuružana, održali su pomen ispred skulpturalne kompozicije „Napaćenog Hrista”.

Nakon intoniranja srpske i mađarske himne, okupljene je pozdravila Julija Teleki iz Bečeja, koja se kao preživela godinama borila da se mesto pogibije žrtava iz Čuroga dostojno obeleži. Ona se u svom govoru zahvalila Nacionalnom savetu mađarske nacionalne manjine, što je na sebe preuzeo organizaciju i održavanje ovog spomen obeležja.

– Još uvek imam istu gorčinu kao kada smo prvi put došli ovde 1994. godine, kada smo stavili prvi krst, u spomen na mog oca, tako je pisalo na krstu. Onda su slomili krst, mi smo ponovo postavili novi, koji je takođe polomljen, pa još jedan novi krst, i tako je išlo godinama. Ali sada je spomenik konačno tu. Zahvalan sam, ali se plašim dokle će biti ovde, jer čujem da se do danas nevino streljani zovu fašisti. Da bi spomen obeležje i dan pomirenja potrajali, i Srbi i Mađari moraju da se upoznaju sa istorijom i poštuju žrtve. Spomenik je tu, izvinjenje je izostalo, ali će bar ljudi doći i pamtiti, jer ove žrtve nisu samo žrtve njihovih rođaka, već i mađarskog naroda i to se ne sme zaboraviti, rekla je Julija Teleki. Vesna Stjepanović, odbornica opštine Žabalj, govorila je o značaju međusobnog poštovanja i pomirenja. Predstavnici istorijskih crkava, katolički sveštenik iz Kelebije Čaba Pasko, reformatski dekan Atila Oros i evangelistički zamenik biskupa Gabor Dolinski, molili su se sa okupljenima za spas duše žrtava.

Gabor Palinkaš, privremeni otpravnik poslova Ambasade Mađarske u Beogradu, u svom govoru za ovu priliku istakao da rat rađa razaranja i stradanja.

– U oružanom sukobu, kako pokazuje naša današnja komemoracija, umiru, ginu i stradaju ne samo vojnici, već i celokupno stanovništvo, bez obzira na pol, starost, veru i nacionalnu pripadnost. Nijednu žrtvu ne treba dopustiti. A broj nevinih žrtava je posebno strašna činjenica, koju istoričari i istraživači pokušavaju da utvrde dugi niz godina i decenija nakon završetka oružanog sukoba, kao što se to dogodilo i u slučaju Čuroga, rekao je Gabor Palinkaš.

Zajednička komemoracija se redovno organizuje u Čurogu od 2013. godine. Tada su bivši predsednik Mađarske Janoš Ader i tadašnji predsednik Srbije Tomislav Nikolić zajedno odali poštu u sećanje na žrtve dva naroda u znaku istorijskog pomirenja. Mr. Jene Hajnal, predsednik Nacionalnog saveta mađarske nacionalne manjine, u svom svečanom govoru je rekao: nada se da će ovo mesto sačuvati spokoj mira i milosti, kao i odgovornost za jačanje budućnosti, odgovornost proviđenja za još mnogo, mnogo pokolenja.

- Sledeće godine navršava se deset godina od kada je 26. juna 2013. ovde u Čurogu održana komemoracija od evropskog značaja. Iako se ovaj izvanredan, neobičan događaj dogodio u sredu, svi od tada osećamo njegov praznični značaj i važnost. Tada se, u tom trenutku, činilo da se grehu našlo rešenje, i da se iz višedecenijske tuge i bola konačno rodilo neko novo osećanje zajedništva, koje je, međutim, umesto iščekivanog spokoja i mira, doneo je sa sobom potpuno drugačiju slutnju: teret odgovornosti i obaveze, da smo od sada još odgovorniji jedni za druge, naglasio je Jener Hajnal.

Arpad Fremond, lider liste „Mađarske sloge“, rekao je da će u organizaciji komemoracije učestvovati i novi saziv Nacionalnog saveta mađarske nacionalne manjine.

– Mnogo smo radili poslednjih godina na ostvarivanju istorijskog pomirenja i, gde god je to moguće, na izgradnji spomenika, mesta pomena, na kojima možemo da se sećamo naših mučenika, ne samo ovde u Čurogu, već i širom Vojvodine. Naš zadatak u narednom periodu biće da na dostojanstven način održimo komemoracije i očuvamo sećanje na naše mučenike, rekao je Arpad Fremond.

Komemoraciju, koja je završena paljenjem sveća i polaganjem venaca, uveličali su glumac Bela Kalo, dobitnik nagrade Jasai Mari, kao i hor „Schola Cantorum” iz Bečeja.