2024. április 16., kedd

Zajedničko razmišljanje putokaz u budućnost

Završen Interreg- IPA projekat “Žive arhive - Relikvije zajedničkog kulturnog nasleđa”

U Senti je svečano zatvoren Interreg - IPA projekat Mađarske i Srbije pod nazivom “Žive arhive - Relikvije zajedničkog kulturnog nasleđa” Nacionalnog spomen-parka istorije Opustasera i senćanskog istorijskog arhiva, koji otkriva vrednosti zajedničkog kulturnog nasleđa kao rezultat istraživanja i prikupljanja tih elemenata kulturnog nasleđa koji s obe strane državne granice imaju iste korene i na taj način nas i povezuju.

Završna konferencija grandioznog projekta koji je doneo brojne izuzetno značajne rezultate održana je u svečanoj sali Gradske kuće u Senti, gde je Ištvan Fodor, direktor Istorijkog arhiva Sente prvi pozdravio skup, ističući da je realizacija projekta veoma značajna s više aspekta.

– Početkom 2018. godine smo s dvostrukim ciljem započeli realizaciju projekta: s jedne strane želeli smo da na kraju jednog sveobuhvatnog istraživanja stvorimo bazu podataka koja će s kraja 19. veka, odnosno početka 20. veka sadržati podatke preduzeća Potisja, od Ade do Hodmezevašarhelja; s druge strane smo želeli da kao benefit saradnje od naših partnera bliskim posmatranjem naučimo kako se može iz naučnog rada kreirati turistički sadržaj na način da bude privlačan za širu javnost. Mislim da smo uspeli ostvariti oba cilja.

 Na sajtu projekta u dostupnoj bazi podataka trenutno postoji blizu 2.000 podataka tadašnjih preduzeća, objavljeno je četiri knjige, organizovali smo prezentacije knjiga, konferencije I letnje kampove, pored toga imali smo uvid u funkcionisanje jedne od najposećenije javne zbirke Mađarske, I obogaćeni smo s mnogim korisnim informacijama, naglasio je Ištvan Fodor, dodajući da razlog za zadovoljstvo daje i to što su posao uspeli da sprovedu do kraja bez ozbiljnijih zastoja.

On se na kraju zahvalio učesnicima projekta na radu i izražavajući nadu da će se saradnja između dve institucije nastaviti i u budućnosti.

Peter Kertes, izvršni direktor Nacionalnog spomen-parka istorije Opustasera je u svom pozdravnom govoru o ciljevima i rezultatima projekta, naglasio da pre dve godine, kada su započeli projekat, imali su samo snove koje su danas postali stvarnost zahvaljujući između ostalog i ovom zajedničkom projektu, koji su senćanski Istorijski arhiv i Nacionalni spomen-parka istorije Opustasera mogli da ostvare tako, da se ne zasniva samo na suvom činjeničnom materijalu i istraživanju nego da se preko njega stvori i turistička atrakcija koja može da bude interesantna i onima koji se zanimaju za agrar, odnosno koji su i sami članovi agrarne zajednice.

– Kad su me pitali o tome čime se zapravo bavimo, odgovorio sam da istražujemo onaj životni period agrarnog življa, kada su mala seljačka gazdinstva, odnosno mala gazdinstva prešli s konja na Hofer traktor što naravno nije bilo u potpunosti tačno jer istraživanje je zahvatilo daleko širi segment. U Nacionalnom spomen-parku istorije Opustasera postojala je mašinska zbirka, koju su počeli prikupljati u 1970. godinama, većim delom poljoprivredna sredstava koriščena krajem 19. i početkom 20. veka. Ali, s obzirom na to da ova zbirka nije dobila adekvatan objekat, u dvehiljaditim godinama završila je u magacinu. Zahvaljujući ovom projektu mašine iz zbirke smo mogli postaviti na odgovarajućem mestu, čije projektovanje nije bio jednostavan zadatak jer smo želeli tako da isplaniramo, da se objekat uklopi u sredinu, iako ne čini sastavni deo etnografske zbirke pod vedrim nebom, ali se nalazi neposredno pored nje. Na našu veliku sreću pronađena je jedna slika o smeštaju mašina gospodarstva Palavičinija, koja je poslužila kao osnova za projektovanje objekta i tako smo mogli da stvorimo objekat koji se uklapa u sredinu, ali naravno nije potpuno autentičan – istakao je Peter Kertes.

– On je dodao da smatra da za sobom imaju ne samo jednostavnu muzejsku izložbu i jednostavno arhivsko istraživanje nego da je pokrenut proces saradnje i zajedničko razmišljanje kao putokaz u budućnost. Na kraju je najavio da su dve institucije već predalei noviji projekat za nastavak istraživanja i kako je rekao nadaju se da kraj ovog projekta znači početak novog projekta.

Atila Perpauer, član opštinskog veća zadužen za obrazovanje I kulturu u ime lokalne samouprave putem pisma je pozdravio učesnike konferencije ističući u pismu da je za Sentu ovaj rad koji su u proteklom skoro dvogodišnjem periodu obavljali stručnjaci od izuzetnog značaja

“Program ‘Žive arhive - Relikvije zajedničkog kulturnog nasleđa’ imao je cilj da ostvari brojna zapažanja i dopuni nedostatke. Tu su spadali istraživanja i prikaz vrednosti agrarne istorije regije južne nizije kojima do sada nije poklonjeno dovoljno pažnje. Saradnja je podrazumevala i izdavanje knjiga, putujuću izložbu, osnivanje baze podataka i otvaranje interaktivne veb stranice, organizovanja dečjih I omladinskih kampova, raspisivanje konkursa lokalne istorije. Projekat je osim što je informativni materijal doveo na površinu, vezivao ne samo države nego i generacije jer je u rad uključio i mlade ipažnju je usmerio na Sentu, zbog čega u ime lokalne samouprave želim posebno da se zahvalim – napisao je u svom pismu Atila Prepauer čestitajući na obavljenom radu I poželeći dalji uspeh projekta.

Posle pozdravnih reči program konferencije nastavljen je predsedavanjem etnografa Lasla Gala, saradnika Nacionalnog spomen-parka istorije Opustasera. U prvom delu programa govorili su Daniel Popić, arheolog i istoričar segedinskog Muzeja Mora Ferenc o arheološkim otkrivanjima Nacionalnog spomen-parka istorije Opustasera, zatim Tamaš Mate, građevinski inženjer Nacionalnog spomen-parka istorije Opustasera o projektovanju objekata i izgradnji mašinskog smeštaja. Posle predavanja Ferenc Siđi, arhivar u senćanskoj Istorijskoj arhivi u holu Gradske kuće otvorio je izložbu koje je posle Opustasera I Segedina stigla u Sentu.

U drugom delu konferencije Laslo Gal, Peter Kertes i Tamaš Mate su informisali učesnike o predavanju dr Jožefa Saboa, muzeologa i organizatora izložbi stručnog Muzeja razvoja mašina i sredstava u Gedele čije predavanje govori o restauraciji I izložbi poljoprivrednih mašina, zatim su govorili Tibor Molnar, glavni arhivar u senćanskoj Istorijskoj arhivi o ostvarenim arhivskim istraživanjima u Subotici I Segedinu, a Ferenc Siđi, arhivar Istorijske arhive o sajtu projekta, bazi podataka i iskustvima realizovanih projekata.