2024. április 25., csütörtök

Mesto nam je za stolom za kojim se donose odluke

Inervju sa Ištvanom Pastorom, predsednikom Saveza Vojvođanskih Mađara i Vojvođanskog Parlamenta iz Tušvanjoša

Sa predsednikom smo se već ranije dogovorili da ćemo se sresti na zatvaranju Slobodnog univerziteta u Balvanjošu. On  već dvanaesti put prisustvuje, i smatra da je i sad učestvovao u mnogim korisnim razgovorima. Dogovorili smo se da će posle predavanja Viktora Orbana, mađarskog premijera, podeliti sa nama svoja gledišta o njegovim pogledima o budućnosti. Pitao sam ga i o temema koje dotiču vojvođanske Mađare.

Da počnemo možda od kraja. Meni je prijalo što se premijer Orban na kraju bavio baš Srbijom. U razgovorima sa predstavnicima prekograničnih Mađara, učinilo mi se da mi Mađari iz Vojvodine stojimo najbolje. Da li može da se govori o ponovnoj pozitivnoj diskriminaciji u Srbiji?

- U šali bi se reklo, da ako smo mi najbolji, onda dobro izgledamo! U svakoj šali ima istine. Ako analiziramo sa kakvim se problemima susreću i bore na polju ostvarivanja prava, i to uporedimo sa našom situacijom, onda možemo reći da smo najbolji. Moramo međutim dodati da ne misle baš svi tako, jer je ovo polje politike. Ko hoće da izvrši udar na to, taj će to učiniti nepoštedno, mislim na situaciju u mađarsko-mađarskoj unutrašnjoj politici.

Postoji li još „situacija“?

- Kako da ne. Čak je intenzivnija i agresivnija od prethodnog perioda. Kultura i informisanje su premešteni na društvene mreže. Politički pokušaji-civilni ili partijski-su propali na samom početku, ali ima deo zajednice koja ne može da prihvati sistem odnosa, i osmišljava kritike. To je sasvim normalna pojava, to je deo svakodnevnice. Primećujemo u poslednje vreme da na primer u književnosti, pozorišnom životu, u nekim magazinima se pojavljuju neke raznorazne platforme. Na to ja kažem, ako je ovo što je sada tako neprihvatljivo, onda neka rade bolje. Ali da se vratim na pitanje, nas nije iznenadilo što su postavljana pitanja vezana za Srbiju. Srbija je takva kakva jeste godinama unazad, stalno je aktuelna na ovaj ili onaj način u međunarodnoj politici, tako da ne može da se razmišlja o izgradnji nacije, prekograničnim zajednicama, ako Srbija ne uživa u tome istaknuti položaj. U tom duhu je sročio svoj govor premijer Mađarske, što svedoči o stavu Mađarske vlade i što je dobro za Srbiju.

PRIKLJUČIVANJE

Pod pretpostavkom da se Srbija priključi EU, da li bi Mađari iz Vojvodine mogli smatrati to i svojim uspehom?

- Svakako. Ako analiziramo sadašnje političko polje Srbije, SVM je jedina partija koja zastupa taj stav od početka. To što je to sada politički kurs države, to nije bilo tako pre 10, 20, 30 godina. Ako se dogodi priključivanje, komotno možemo smatrati da je to i naš uspeh.

Viktor Orban je procenio da evropska civilizacija pada, i kritikovao je instituciju EU. Koliko je onda bitno da mi idemo u tom pravcu?

- To je složeno pitanje. Ali dozvolite da postavim povratno pitanje: šta je alternativa? Koja je politička i privredna sila, koja ima alternativu?

Recimo umesto V4, V6…

- Dobro, ali i V4 pripada negde, i od tih država nijedna neće da pristupi Uniji. Drugo, o čemu govori i premijer, da EU mora da se menja. Ovako kako je ne može opstati, jer se suočava sa raznim teškoćama. Mislim da to i nije pitanje, već je pitanje u kom pravcu da se menja. U tome i Srbija ima svoju ulogu, i treba EU da se formira, koja se kreće u određenom pravcu. Srbiji su saveznici one države sa kojima ih je sudbina povezala kroz istoriju, a ta teritorija je Zapadni Balkan i Srednja Evropa. Priključivanje Srbije je sa jedne strane sopstvena transformacija, a sa druge prihvatanje uloga u evropskim tokovima. Sadašnjeg predsednika države neko voli a neko ne, bez obzira na sve, ja mislim da je zahvaljujući njemu Srbija postala aktivni član Evropske politike. Što je svakako dobro.

Viktor Orban je govorio i o ,,kompasu“.  Kakav kompas mogu imati vojvođanski Mađari u sledećih 5-10 godina?

- Ne usuđujem se za takav period da prognoziram. Nama je i dalje cilj da se na rodnoj zemlji snalazimo i kao pojedinci i kao zajednica. To je alfa i omega, cilj i zadatak svih nas. Mislim da su nam šanse bolje nego pre desetak godina, zahvaljujući zaokretu koji je Srbija učinila u poslednjih 16-17 godina, i onom preokretru koji se desio u Mađarskoj i regionu.

RAĐANJE DECE

Najvažniji plan premijera je do 2030. godine, da promeni pokazatelje stanovništva. I u Vojvodini moramo na tome raditi. Šta je to što treba učiniti u ovoj kompleksnoj situaciji?

- Sada se dešavaju dve stvari: problemi iseljavanja i problemi oko rađanja dece. Prevazilazi naše mogućnosti to da mi znatno utičemo na sve. Sa jedne strane smatram važnim da se dohoci u Srbiji povećaju, za šta ima mogućnosti. Sa kojom dinamikom se to može desiti, to je drugo pitanje. Zato je bilo bitno da mi prihvatimo deo tereta državnog budžeta i novčane stabilizacije. Ovakve mere nisu popularne, ali radi porodice se čovek i nekad žrtvuje, da bi se opšte stanje popravilo. Mnogi investitori koji su otvorili preduzeća kod nas su mislili da će ovde dobiti dobre stručnjake i jeftinu radnu snagu, međutim imaju problem sa zapošljavanjem i moraće podizati plate. Drugo pitanje je pitanje demografije. Međutim u ovom momentu bi bilo vrlo neukusno terati ljude da rađaju više dece u ovakvim uslovima. U zadnjih 30 godina smo osiromašili, tako da nije pristojno. Međutim u Senti na jesen planiramo konferenciju sa ovom temom. Pored toga radimo na jačanju egzistencije ljudi, tome služi program razvoja privrede. Jako je važno da Mađarska bude jaka i uticajna u regionu, jer vlada razmišlja o naciji, čiji smo deo i mi.

Mnogi misle da je u napretku Srbije veliki problem Kosovo. Da li smatrate da će neko moći da reši ovaj problem?

- Bez obzira što se to pitanje tiče i nas, moramo biti vrlo umereni, korektni. Zato se nikad ne izjašnjavam vezano za to pitanje. Ali sada vidim mogućnost. Pitanje je prevazišlo horizonte  unutrašnje politike Srbije. Postalo je globalno pitanje, i predsednik države gura stvar u tom pravcu da se nađe rešenje koje će biti prihvatljivo za obe strane, da se obezbedi međunarodna garancija.

Zbog toga se spominju izbori?

- Mislim da izbori ništa ne bi promenili. Unutrašnja stabilnost Srbije je to što može da unapredi ovo pitanje. Zato smo podržavali tokom izbora Vučića. Osnovni interes je da Srbija može kontinuirano da se bavi stvarima koje su nam već došle do guše.

KONSULTACIJE

Premijer Viktor Orban, je izjavio da bi voleo ponovo da izgradi Karpatski basen. Za to smo i mi vojvođanski Mađari zainteresovani. Sistem podrške prošlih godina se pokazao veoma uspešnim, uvek ima novih zahteva i novih zainteresovanih koji žele proširiti svoje delatnosti. Može li se to još unaprediti, proširiti, da postane snaga koja će da zadrži iseljavanje?

- Ne samo da može, već je i potrebno da to bude. Ako nešto može da se preduzme protiv emigracije kako bi se poboljšala ekonomska, socijalna i egzistencijalna situacija ljudi, onda je između ostalog ovo jedno od stvari. U poslednja tri-četiri dana mnogi paneli su nam praktično doneti kao standard. Ovo je bitno zbog toga što dokazuje da možemo biti pioniri bez obzira na emigraciju, bez obzira na broj ljudi i bez obzira na to što su nas mnogi otpisali. To je generacija koja ovo smatra važnim, koja može ovo profesionalno da radi i ima podršku matične zemlje. Brojevi su veoma impresivni i pre mesec dana smo se složili sa premijerom Mađarske da možemo nastaviti ovaj proces. Biće elemenata programa koje možemo ponoviti kao što je kupovina kuća, ali postoje elementi koji još nisu bili do sada ali će zadovoljiti potrebe izgradnje sistema i potrebe ljudi. Ovaj sistem nismo smišljali sedeći u mračnoj sobi, nego smo razgovarali sa ljudima o tome kako oni vide stavari i kako bi promenili različite elemente sistema. Ovo se može očekivati sa početkom ciklusa 2019.godine. Sasvim je sigurno da ćemo pronaći način da se upoznamo sa hiljadama ljudi koji su uspešno konkurisali i pitamo ih za planove i u svetlu onoga što su do sada radili, kako vide mogućnosti da krenu dalje. U našem je interesu da upravljamo programom koji služi ljudske interese. Ovo se može uraditi samo ako se obrati pažnja na to ko šta govori.

Subvencije su do sada bile za jačanje ljudi, preduzeća i ekonomije. Da li postoji tako nešto za pomoć mađarskim naseljima? Na primer Senta, Kanjiža ili Ada bi mogli tu da se „uguraju“.

- Postoji zajedničko mišljenje o tome, ali u ovom trenutku ne bi bilo korisno reći to jer je u razvojnoj fazi. Poenta je da se plan koji mađarska Vlada radi na modernim mađarskim gradovima i selima, može preneti i preko granica. Zainteresovani smo za to, jer je pored finansijskog jačanja porodice i preduzeća, naš glavni interes da zajednica u kojoj živimo podseća na zajednice u kojima žive ljudi u Evropi. Ovde mislim na kulturne, infrastrukturne i sve ostale usluge.

Globalizacija. Sve nas je stigla. Može li se učiniti nešto protiv ovoga?

- Srbija je neka vrsta početne tačke za različite interese globalizacije. Ne radi se samo o velikom kapitalu koji može biti dobar u datom trenutku jer stvara radna mesta, već je takođe postalo poligon nastanka globalnih političkih snaga. Postoji potreba da se nađe zajednička crta između pitanja izgradnje partnerstva i nezavisnosti. Međutim, to prevazilazi mandat političara manjinskih partija, bez obzira na to što imam svoje mišljenje.

SMENA GENERACIJE

Mislim da je svaka razumna osoba aplaudirala kada je Mađarska proterala Međunarodni monetarni fond, ali vidimo da njegovi predstavnici redovno dolaze u Srbiju. Dobijamo kredite, ali postoje ozbiljna očekivanja. Da ne dođe do nevolja na kraju?

- Već smo u nevolji. U smislu da ako je čovek u rukama poverilaca, mora mnogo toga da uradi, uključujući i obavezu otplate zajma, a on izvlači velika sredstva iz budžeta za rešavanje drugih pitanja. Istovremeno, treba napomenuti da su u oblasti ekonomske politike, finansijske politike, poreske politike sva pitanja u rukama poverioca. Ovo je osetljivo pitanje. To su finansijske institucije a društvena osetljivost se može pojaviti samo za Božić. Bilo bi dobro da ih možemo platiti ali ne možemo, čak ni u vremenskom roku. Ali to je proces, ali ako drugi uspevaju onda će i Srbija jednom uspeti.

Priznajem da, s obzirom na globalna evropska politička pitanja, V4 ima odličan položaj. Kako vidite priliku da se taj savez proširi?

- Iskreno, trenutno ne postoji formalna prilika za to. Ono što je novo i mnogo važnije je otvorenost i saradnja sa zemljama koje trenutno ne pripadaju V4. Ali snažne indikacije su da Srbiju ne vide kao Balkansku zemlju već kao centralno-evropsku je dobro za nas, jer to znači da nećemo biti posmatrač nego kreator stvaranja strategije. Računaju na nas. Za ovo imate dokaze u vidu toga što se najviše vladine konsultacije odvijaju o sigurnosnoj politici, energetici, ekonomiji i raznim drugim temama.

Premijer Orban je rekao da je generacija ‘68 završena, a generacija ‘90 dolazi. U Srbiji je možda bilo malo drugačije, ali kako vidite smenu generacije?

- Ja sam ovu rečenicu protumačio da bi budućnost Evrope trebalo da se razvija drugačije. Nova ideologija sa novom generacijom. Videćemo šta će se desiti sledeće godine. Za nas bi bilo važno razviti veliku silu u Evropskom parlamentu, hrišćanski demokratski centar, i da što pre prođemo promene kroz koje EU treba da prođe. Ovo nije samo u interesu Mađarske, već i u nacionalnom interesu. Po mom mišljenu, nema razlike između stavova mađarske i srpske vlade. To je olakšavajuće saznanje. Naš je zadatak da sednemo za sto gde se donose odluke, kako bi mogli da iznesemo naše interese. Da bi to učinili, politička moć je neophodna. Ovo ne garantuje autoritet predsednika političke partije već podrška zajednice koja stoji iza stranke. Poverenje i podrška birača koji su iznad stranke. Stoga je Mađarima u Vojvodini u interesu da SVM bude jaka stranka. Ako to ne bude tako, možda će se neki radovati, ali svi ćemo nestati.

 Gospodine predsedniče, hvala vam na razgovoru.

- Hvala vama takođe.