2024. április 18., csütörtök

Izvršioci u bolnicama?

Bolnica u Senti ima 100, a Klinički centar Vojvodine 696 miliona dinara duga

Bolnica u Senti godinama unazad ima duga 100 miliona dinara, ni manje ni više od drugih bolnica istih veličina - rekao je Mihalj Vašaš, direktor, reagujući na objavljen tekst u novinama da Senćanska bolnica ima najviše duga u državi od svih ostalih u Srbiji. Uskoro će se pojaviti izvršioci kod svih dužnika.

U dnevnom listu „Blic“ se pojavila vest da bolnica u Senti ima dug od 706 miliona dinara, dok Klinički centar Vojvodine ima 696 miliona. Na tu izjavu je reagovao Mihalj Vašaš, jer bolnica u Senti godinama ima konstantno oko sto miliona dinara duga. Činjenica je da bolnica u svakom segmentu dobija premalo sredstava i zato ima dugova.

-Saznali smo da je došlo do greške u podacima zbog greške softvera, ali su u međuvremenu popravili softver, tako da je stvarni dug bolnice 100 miliona a nije 706.

Inače naš godišnji budžet iznosi svega 500 miliona dinara. Po mom saznanju, bolnica u Senti nikad nije imala blokadu računa.

-Prema podacima Klinički centar Vojvodine ima dug od 696 miliona, dok bolnica u Zemunu duguje 669,5 milona, a Institut za transfuziju krvi duguje 478 miliona, subotička bolnica 240 miliona dinara. Svaka bolnica ima duga zbog baznog sistema za finansiranje. Finansiranje u Srbiji se planira tako što se na početku godine uradi plan vezan za  to šta će se raditi tokom sledeće godine i koliko će to koštati, i na osnovu toga se sklapa ugovor sa zdravstvenim osiguranjem. Sredstva ciljano dobijamo od fonda za zdravstveno osiguranje dva puta mesečno, koja se ne mogu koristiti u druge svrhe. Stigne novac za lekove, pomoćna sredstva za lečenje, plate, ishrana i ništa drugo se ne može plaćati od tog novca. Međutim, taj novac se nije dovoljan, tako da sve bolnice prebace plan svaki put. Bolesnike ne možemo vraćati, moramo ih primiti i pregledati, što zahteva veće troškove. Tako da ova vrsta baznog finansiranja nije odgovarajuća. Svaku godinu zatvaramo sa dugom. I Fond za zdravstvo takođe štedi na nama, svaki put manje novca nam dodeljuje. Uvoznici obično čekaju na plaćanje, veruju da će kad-tad država da plati dugovanja bolnica. To obično tako i bude. Sve bolnice imaju dugovanja proporcijalno veličini bolnice. Ova vrsta finansiranja definitivno ne funkcioniše, Srbija će preći na finansiranje naspram učinka bolnice, ali tek za tri godine. Za sada, testira se novi način rada u 14 bolnica u državi, među kojima je i Senćanska, što znači da ćemo već ove godine iskazati i učinak bolnice, tako da će se finansiranje planirati za 2018. godinu naspram ovih podataka. U Evropi se finansiraju na ovaj način, a i Srbija će. Kako će biti bolje, videćemo - rekao je Vašaš.

Potražili smo i rukovodstvo Kliničkog centra Vojvodine kako bi saznali da li zaista imaju dug od 696 miliona dinara i kako su akumulirali toliki dug. Obratili smo se menadžmentu tercijarne zdravstvene ustanove ali nismo dobili odgovore.

Kontaktirali smo doc.dr Zorana Gojkovića zdravstvenog sekretara. Naglasio je da građani treba da budu svesni da problem duga neće uticati na kvalitet lečenja. Ministarstvo zdravlja, Republički zavod za zdravstveno osiguranje, Pokrajinski sekretarijat za zdravstvo i Pokrajinski fond za zdravstveno osiguranje zajedno sa institucijama, pružili su kompletni poslovni izveštaj nadležnim organima. Oni istražuju stvar i utvrđuju da li je ranije poslovno ponašanje bilo u skladu sa zakonskim zahtevima.

-Skoro svaka zdravstvena ustanova u Vojvodini ima raniji dug. Sa ovim slučajem smo se suočili u junu prošle godine kada se upravljanje objektima promenilo. U ovom slučaju, reč je o neizmirenim dugovima u proteklih pet godina. Međutim, od juna prošle godine, nijednoj instituciji se nije povećao vrednost duga. U većini slučajeva, to su posledice nepravilne potrošnje. Ovo je problem uprave bolnica. Plaćen usluge nisu dobro ili nisu uopšte proknjižene, što Republički fond za zdravstveno osiguranje naravno nije ni priznao. To znači da su pacijentima davani lekovi i medicinske potepštine koji nigde nisu prikazani. Roba je preuzeta od distributera ali Fond zdravstvenog osiguranja to nije uključio kao materijal koji se koristi. Sa te tačke gledišta, prethodni stav institucija je bio veoma neodgovoran – rekao je doc.dr Zoran Gojković.

Pokrajinski sekretar je potvrdio da Klinički centar Vojvodine ima dug od više od 690 miliona dinara. Bolnice u Senti, Zrenjaninu i Vršcu takođe imaju veliki dug. Za Klinički centar Vojvodine teško je precizno odrediti vrednost dugova. Fond za zdravstveno osiguranje Republike dodeljuje novac instituciji i klinika će ga proslediti dobavljačima. Postoji trajno odlaganje plaćanja distributera, što prelazi ne samo 90 već i 180 dana, što je van svih zakonskih okvira. Stoga, ne mogu u svakom trenutku utvrditi koliki je tačan dug. Što se tiče zdravstvenih centara, situacija je slična. Problem je što su ovi objekti stavljeni pod kontrolu lokalnih zajednica od 2003.godine, te nijedan od njih nije bio nadgledan. U zdarvstvenim centrima, apotekama je verovatno bila neadekvatna potrošnja, koja pokriva plaćanje, naknade i neovlaštene troškove zaposlenih. 

Naši napori su prvenstveno usmereni na održavanje fakturisanja. Radimo na činjenici da Republički fond za zdravstveno osiguranje novac prenosi institucijama na osnovu usluga pruženih uplatama tako da se plaćanje prati po potrebi pacijenta i ne akumulira se dug kao ranije. Cilj pokrajinske vlade je uspostavljanje dobrog poslovnog upravljanja. Vrednost duga nije porasla i radimo zajedno sa Ministarstvom zdravlja i Republičkim fondom za zdravstveno osiguranje kako bismo pronašli odgovarajuće rešenje za ranije akumulirane dugove, posbno za farmaceutske kuće koje su pokazale razumevanje za ovaj slučaj – dodao je doc. Dr Zoran Gojkovć.