2024. március 29., péntek

Ovde su se pravila vina za kraljeve

Radost inicijalne berbe, nadležni su poslušali ovogodišnje zahteve vinara – Ne mogu se požaliti ni na kvantitet ni na kvalitet grožđa

Sremski vinski region, koji najvećim delom danas pripada Srbiji, a manjim delom Hrvatskoj, dugo se smatra najboljom vinskom regijom u okruženju.

Maurer naglašava kultivaciju autohtonih sorti (Foto: Andraš Otoš))

Maurer naglašava kultivaciju autohtonih sorti (Foto: Andraš Otoš))

Do turske okupacije, ovo područje današnje Fruške gore bilo je poreklo najfinijih i najvrednijih vina, ali stručnjaci se takođe slažu da se istorija ovog vinskog područja može proučavati do rimskog doba. Prema podacima, odavde potiču sorte Ezerjo, Bakator, Furmint, Kovidinka i Muskat beli a Kadarka je takođe povezana sa ovom regijom. Prava kulturna raznoliskost je vekovima bila impresivna na ovim prostorima – Rimljani, Huni, Avari, Mađari, Austrijanci, Bavari, kultivisali su umetnost vinogradarstva i vinarstva, dodajući ponešto poznatoj i očuvanoj tradiciji. Vinski region je nekada davao grožđe za dobra vina na hiljadama hektara, dok je danas to oko hiljadu hektara površine, ali su to i dalje dalje poznata kvalitetna vina. Razgovarali smo sa vlasnikom jedne od najpoznatijih vinarija u našoj regiji i saznali da su ove godine saslušani zahtevi vinara, izuzetno dobro vreme je bilo u regionu Fruške gore te će berba biti prava radost.

Porodica Maurer iz Hajdukova se već četiri generacije unazad bavi vinarstvom. Imaju vinograde na petnaest hetara površine, od čega je 6 hektara u regionu Subotica-Horgoš dok je 9 hektara na Fruškoj gori. Posetili smo vinariju Oskara Maurera, koji je došao nakon nekoliko kišnih dana da napravi neophodna merenja i započne berbu. Bio je zadovoljan rezultatima, dok je išao od jednog do drugog vinograda i rekao da je 13 i po bio procent alkohola kada bi sad bio fermentisan u ovim vinogradima.

Najbolja berba u poslednjih vek i po?

U roku od nedelju dana, grožđe je više sazrelo nego u prethodnih mesec dana. Došlo je vreme berbe, treba ga što pre sakupiti- ustvari daje sebi instrukcije dok nastavlja put kroz vinograd držeći u rukama merni instrument. Pitamo ga dalje koliko možemo biti zadovoljni ovogodišnjim rodom, kaže da je godina bila veoma dobra, a Imre Kalo takođe vinar hrabro izjavljuje da će u poslednjih 150 godina ovo biti najbolja berba. Maurer je oprezniji. Kaže da je zaista sve bilo dobro ali ne bi rekao da je za vek i po ovo najbolji rekord. Sezone 2011. i 2012. su bile jake godine, ranije 2006. i 2009. su imale rekordne cifre. Nije lako prevazići ove godine, govori nam dok upoređuje rezultate merenja vinove loze sa susednom.

Uspeh je rezultat metode

Svaka kutija sadrži dvadeset kilograma roda (Foto: Andraš Otoš)

Svaka kutija sadrži dvadeset kilograma roda (Foto: Andraš Otoš)

Ovogodišnji planovi su napravljeni za odabir metode oplemenjivanja koja po njihovom mišljenju daje bolji kvalitet i kontrolu nad gubicima. Na vinovoj lozi možemo ostaviti i grane starije od dve godine. Kako smo saznali, ovim se količina roda može lakše kontrolisati.

- Vidno je da smo uklonili listove u području klastera na istočnoj strani. Da smo to uradili i sa zapadne strane, tada bi jako sunce spržilo bobice. Na istoku sunce nije tako jako. Ova metoda – otvaranje lista sa jedne strane – takođe pomaže da se obezbedi što bolji uslov za patogene gljivice. Klaster se može brzo osušiti ako nije skriven ispod listova – objašnjava on.

Vlasnik vinarije nije zadovoljan činjenicom da će se sledeće nedelje pogoršati vreme ali trenutna situacija je takva da se gotovo sve može obrati, neverovatno je koliko brzo grožđe sazreva.

Pre deset godina su posadili vinograd u blizini Sremskih Karlovaca, gde se trenutno nalazimo. Kao što Maurer kaže, nikada nisu đubrili zemljište. Koristio je tehniku biodiverziteta, koja uključuje ostavljanje zelenog prostora između redova da raste, koje kada se sasuši i raspadne u stvari hrani zemlju i prirodno je đubri.

Vratiti stari ukus

Maurer kao jedan od glavnih zadataka vidi uzgajanje sremskih tradicionalnih sorti. U zelenim vinogradima Srema nam je rekao kako u Hajdukovu ima jednu plantažu staru 108 godina.

- Odatle smo prikupili materijal i doneli ga u Srem 2007. godine. Ovde nijedan čokot nije bio. Veliki nedostatak ovog vinskog regiona je taj što nema izvorne sorte. Nalazimo se na jednom od najplodnijih mesta za uzgoj, zemljište je savršeno. Ne smemo dozvoliti da nema tradicionalne sremske sorte ovde. Ovde su nastale sorte vina za kraljeve, u periodu pre Turaka. Ovo su izuzetno plodna mesta – objašnjava nam između redova, ukazujući na sorte Bakator, Kadarka, Vermont i Medenac Beli.

Dodao je da je neophodno znati da ma koliko je neko mesto savršeno, ako se štedi trud i gradi sve na hemikalijama, koriste herbicidi, insekticidi, zapravo do te mere se zagađuje zemljište, da stvara takav efekat iz vinove loze kao kada čovek umesto prepisane jedne tablete dnevno, uzme pola kutije. Ovo je predoziranje lekovima.

Ovde već nije ni reč o leku već o nečemu što nije dobro. Deluju kao prava energetska bomba, koja ne služi zdravlju ni ljudima ni biljkama. Susrećemo se stalno sa tim da je na tretiranim mestima ukus znatno slabiji, imunološki sistem loze je oslabljen što iziskuje duplo više korišćenje hemikalija – dodaje naš sagovornik.

Ove godine se nije moglo požaliti ni na bolesti – tako da vlasnici vinarija zbog ovoga nisu imali glavobolje. Bilo je dovoljno da se koriste bakarni i metalni agensi koji su zaštitili grožđe, navodi vinar pred berbu.

Nyitókép: Maurer naglašava kultivaciju autohtonih sorti (Foto: Andraš Otoš))