2024. március 29., péntek

Zadržati omladinu u rodnom kraju

Sprema se strategija za zadržavanje mladih u svom rodnom kraju. Tema je: Koji su ciljevi Vojvođanske omladine? Gde, s kim u kakvoj zajednici zamišljaju svoju budućnost? Da li može da se zaustavi iseljavanje? Kakve uslove trebe da stvori državna politika da bi ostali i da bi mogli napredovati u svojoj državi?

Na ovakva pitanja su pokušavali da odgovore učesnici savetovanja u organizaciji MNS-a u Subotici. Tema savetovanja je Mađarska omladina u Vojvodini.

Između ostalog, objavili su rezultate ispitivanja iz regije Karpata. Od mnogih visokocenjenih gostiju, dr Radovan Rus, Mađarski Konzul u Subotici je uveličao skup svojim prisustvom. Tokom izlaganja malo je razloga bilo za optimizmom: Vojvođanskim Mađarima ne pripadaju prestižna radna mesta, njima sleduju fizički poslovi koji se rade sa deset prstiju. Prema istraživanjima, većina omladine vidi svoju budućnost u inostranstvu, jer političku i privrednu situaciju zemlje smatraju bezizlaznom.

Jene Hajnal, predsednik MNS-a je objasnio, da se godinama vrše ispitivanja, ali MNS treba da da odgovor na pitanja zašto se osipa omladina, zašto ih ne možemo zadržati, kako im stvoriti uslove za stvaranje doma i porodice. Smatra da će ovo savetovanje dati nove smernice za aktivnost.

Na osnovu predloga, MNS će izraditi planove sa aktivnostima do 2020. godine.

Patrik Tatrai, geograf je ukazao na to da je ovaj proces iseljavanja posledica političkih procesa. U poslednjih deset godina u Karpatima se broj stanovnika smanjio za 1,3 miliona. Što se Mađara tiče, svuda u regionu se smanjio broj, najizraženije je u Južnom Erdelju, Banatu, Zapadnoj Bačkoj. Sa 40% Mađarskog stanovništva, broj je opao na 37%.

U Vojvodini, na području obale Tise je bila najmanja tendencija opadanja broja stanovništva, dok je u Subotici i Somboru veća. Ustanovljeno je da Vojvođanski Mađari žive u nepovoljnim uslovima u odnosu na druge koje smo obuhvatili ispitivanjima. Što se tiče međunarodne tendencije migracije, broj onih koji žele da napuste zemlju, od 19-20 godina života je 50%- rekao je Patrik Tatrai.

Zoltan Kantor, politikolog i sociolog rekao je kako bi politika bila delotvornija treba da ima određene ciljeve, da Mađari učestvuju u privredi, da se proširi autonomija, rade istraživanja, naučni radovi, potrebna je podrška programima od strane matične zemlje i na institucije koje koordiniraju ovu politiku.

Mađarska je izradila horizontalnu strategiju nacionalne politike, a bilo bi dobro to doraditi sa vertikalnom, i tako dospeti do ljudstva u manjim regijama.

Da bi zadržali Mađare treba izraditi dve vrste strategije: onu koja se odnosi na mesta gde je prisutnost Mađara 5%, Požonj, Kaša, Novi Sad i onu koja se odnosi na veće centre: Subotica, Senta. Za održivost je od najvećeg značaja školstvo. Ako dete krene u predškolsku ustanovu na mađarskom jeziku, dobre su šanse da se zadrži do kraja školovanja u tome.

Irena Gabrić Molnar, sociolog je iznela rezultate istraživanja vezano za Mađarsku omladinu tokom tri decenije, sa akcentom na poslednji period. Po njoj akcenat omladine je na poboljšanju životnih okolnosti na prvom mestu, zatim kvalitet školstva, nacionalizacija radnih mesta, iseljavanje, osnivanje porodice.

Broj fakultetski obrazovanih Mađara je 3-4%, a broj studenata iznosi između 300-4000, od kojih studije završi najviše njih 2000 u Srbiji. Nedostaju profesori mađarskog jezika, lekari, veterinari, stručnjaci u prehrambenoj industriji.

-Produkujemo višak radne snage, ako ne promenimo sistem visokog obrazovanja. Na prestižnim radnim mestima je mali broj Mađara u odnosu na druge zemlje, dok fizičkih radnika ima previše. 60% Vojvođanskih Mađara planira da se iseli iz zemlje.

Reka Ađaš, sociolog, koja je sprovela ispitivanje omladine u Vojvodini 2016. godine iznela je rezultate.

-Od broja onih koji žive ovde 60% su učenici, oni koji žive u inostranstvu su radnici ili uče pored rada. Polovina od onih koji žive u inostranstvu su u Mađarskoj, ostali su u Nemačkoj, Austriji, Velikoj Britaniji.

Program MNS-a vezan za stipendije studenata, smatram da može da postigne zaostatak u školovanju Mađara, međutim iz odgovora stipendiranih ne može se smatrati da su privrženi. Polovina ispitivanih srednjoškolaca bi želelo da studira, ali u pre svega u Mađarskoj. Polovina onih đaka koji još uče, oko 500, su izjavili da ne žele da idu u inostranstvo. Od onih koji su već otišli 50% neće da se vrati, a 30% se u narednih 5 godina neće vraćati zasigurno kući.

Savetovanje se završilo, o detaljima možete pročitati tokom ove nedelje u našem listu.

Reakcija na otvoreno pismo

Za naš list Jene Hajnal je izneo svoje mišljenje o pismu koje mu je uputila Aniko Novak, predsednik Organizacije Vojvođanskih Mađarskih Doktora i Istraživača. Ona je izrazila nezadovoljstvo što ova Organizacija nije bila pozvana na savetovanje. Jene Hajnal je objasnio da su pozvali sve predstavnike institucija za koje su smatrali da imaju dosta toga da kažu vezano za ovu temu.

- Ko je želeo da prisustvuje, taj je došao. Pozvao sam ljude koji su u prvom redu voljni da raspravljaju, koji su za saradnju, ili ako i iznose kritike, da to bude sa ciljem da učinimo više za zajednicu.

Vezano za otvoreno pismo Reka Ađaš je rekla, da je i ona sama aktivan član spomenute institucije isto kao i Erik Palušek, potpredsednik, koji je bio gost okruglog stola.