2024. március 29., péntek

Pšenica je dobro rodila, a njena cena je niska

Senćanskom Žitoprometu su proizvođači predali 65.000 tona pšenice

U Potisju je ovih dana završena žetva. U magacinima Žitoprometa, u dva senćanska i u jednom novokneževačkom silosu je već na početku nedelje uskladišteno više od 60 hiljada tona ovogodišnje pšenice. Ova količina će pokriti godišnje potrebe mlina, fabrike testenina i pekare. Kao što je rukovodilac preduzeća, Predrag Đurovič, izjavio, kod poslovnih partnera preduzeća je uskladišteno još oko pet hiljada tona pšenice. U mlinu će se do početka avgusta završiti sa uobičajenom održavanjem i započeće se sa mlevenjem ovogodišnje pšenice.

- I sa kvalitetom i sa kvantitetom ovogodišnjeg roda možemo biti zadovoljni, prinos u proseku dostiže i 5 ili 6 tona po hektaru. Kvalitet zrna je dobar, iako još ne raspolažemo sa rezultatima detaljne laboratorijske analize, ali sadržaj belančevina pšenice dostiže ili prelazi 12 procenata. Žetvu nije prekinula ni ozbiljnija kiša. U dva navrata smo pauzirali zbog kiše, što je rezultiralo time što nije bilo poteškoća sa preuzimanjem roda, nisu se stvarale duge kolone, proizvođači nisu morali da po pola dana čekaju kod silosa. Isplata roda je konstantna, oni koji se odluče za trenutnu prodaju pšenice, 2 ili 3 dana nakon obračuna dobijaju novac za predatu količinu. Oko polovine proizvođača će i ove godine čekati sa prodajom roda u nadi da će se za nekoliko meseci ili za pola godine povećati cena pšenice. Žitopromet i ove, kao i ranijih godina, pšenicu preuzima po tržišnoj ceni, što sa porezom iznosi 15,5 dinara po kologramu. Proizvođači ne mogu biti zadovoljni sa cenom, ali nismo zadovoljni ni mi, prerađivači. Radi se o tome što se zbog niske cene sirovine i brašna može prodati samo po niskoj ceni.

- Veleprodajna cena brašna za hleb jedva dostiže 19 i 20 dinara, niska cena ne donosi korist, može biti dovoljna samo za običnu reprodukciju – kaže Predrag Đurović, dodajući da cene diktira lobi trgovaca žitarica, iako za sada ni oni nemaju većeg manevarskog prostora, jer je i u susednim zemljama, kao i na budimpeštanskoj berzi, niska cena ovogodišnje pšenice. Ove okolnosti ne pogoduju izvozu žitarica, zbog čega ne možemo računati na brz rast cene pšenice, šta više, prema prognozama moguće je čak i dalje smanjenje cena. Teško je reći kako će se formirati cene pšenice na dugi rok, ali je sigurno da pored ovakve cene ni proizvođači, a ni prerađivači, izuzev pekara, ne mogu računati na znatniju dobit – rekao je direktor Žitoprometa.