2024. március 28., csütörtök

Bakteriozna plamenjača jabučastog voća

Dunjama preti bakteriozna plamenjača

Bolest se pojavila u više voćnjaka u okolini Subotice.

U Subotici i njenoj okolini je prvenstveno među dunjama uočena bolest bakteriozne plamenjače, rekla je za Mađar so inženjer zaštite bilja, Hajnalka Bognar Pastor.

Bolest se pojavila u okolini Palića i Bačkih Vinograda u pojedinim voćnjacima. Bakterije su napale i nekoliko plantaža jabuka, ali je izrazita kod dunje, jer je dunja mnogo osetljivija.

Za sada bolest nije poprimila veće razmere, a služba za osmatranje konstantno prati stanje na terenu, rekla je Hajnalka Bognar Pastor.

Najvažniji nosioci bolesti bakteriozne plamenjače su stabla jabuke, kruške, dunje i mušmule, a uzročnik napada sorte koje cvetaju. Za razvoj infekcije je potrebno da dnevna prosečna temperatura iznosi najmanje 15,6 stepeni Celzijusovih i da ima dovoljno vlage. Infekciju cvetova prenosi vetar, kiša, insekti, pa čak i pčele. Bakterije kroz cvet prodiru u unutrašnjost biljke. Kasnije rane, uzrokovane ubodom insekata, vetrom ili gradom otvaraju nove „kapije“ tako da infekcija prelazi i na listove i mlade pupoljke.

Fotó: Molnár Edvárd

Ova bolest se pojavila u Severnoj Americi krajem 19. veka. U Evropi se prvi put pojavila u Engleskoj 1955. godine, a na našem području je prisutna od sredine devedesetih godina prošlog veka.

Prema rečima stručnjaka, na osnovu meteoroloških podataka od 7. aprila povoljni su uslovi za širenje bakterije. Verovatno se inficiranje već tada dogodilo, samo su simptomi postali tek sada uočljivi.

- U našoj sredini se prvi simptomi bakteriozne plamenjače obično javljaju početkom juna. Bakteriji pogoduje relativno velika vlažnost vazduha, vlaga i relativno toplo vreme – kaže Hajnalka Bognar Pastor.

Gazde obično ne rade ništa u cilju prevencije, iako se u te svrhe mogu koristiti sredstva koja sadrže bakar, ali samo do cvetanja stabla. Nakon infekcije se bolesne grane moraju odstraniti mehaničkim putem, što znači da se moraju odseći, ukoliko se bolest nije proširila na celo stablo. Na drveću je bakteriozna plamenjača uočljiva, to jest, vidljiva. U ovakvim slučajevima se obično i od zdravih grana mora odseći određeni deo jer ako su uslovi povoljni, bakterija dnevno može da se širi i između 50 i 60 centimetara. Odsečene grane se moraju odstraniti iz voćnjaka, treba da se iznesu i unište. Stručnjaci savetuju da se nakon odsecanja grana stabla namažu sa preparatom bakra od tri posto, a treba da se dezinfikuju i alati, kao i ruke.

Prema poljoprivrednoj stručnoj literaturi, bakterija Ewinia amylovora ima veliki broj domaćina (jabuka, kruška, dunja, mušmula, ruža, glog, oskoruš i druge), što otežava njeno suzbijanje. Prema rečima Hajnalke Bognar Pastor na našem podneblju su u najvećoj opasnosti dunje i kruške, a od jabuka ova bolest napada prvenstveno one sa crvenim plodovima. Stručnjaci zavoda za zaštitu bilja su prilikom osmatranja na terenu bakterioznu plamenjaču uočili prvenstveno kod jabuka Ajdared.

Proizvođaču iz Horgoša je bakteriozna plamenjača napala plantažu dunja. Jene Šerfeze je za naš list rekao da na jabukama za sada još nije video tragove infekcije koja se u najvećoj meri pojavila na stablima dunje i na mušmulama.

- Uočio sam pre oko dve godine bakterioznu plamenjaču na plantaži, od tada sam dva puta vršio prevenciju. Nakon što se infekcija pojavila, prevencija se može vršiti mehaničkim putem, postoji takozvani koktel bakcila koji usporava širenje bolesti. Počeli smo seču bolesnih grana, ali zbog stalnih padavina ne možemo da završimo posao, a vlažna stabla se ne mogu seći – priča on, dodajući da bi prevencija bila odgovarajuća mera, i da je on nekoliko puta i vršio prevenciju.

- Mislio sam da je dovoljno ako stavim nekoliko litara u hemijsku supstancu, sada čujem da se na 500 litara mora staviti čak 5 litara – dodaje.

Šerfeze se već godinama bori sa bakterioznom plamenjačom. Ima mladu plantažu gde stalno mora da dopunjuje stabla odstranjena zbog bolesti. A kada bi stabla napokon počela da rađaju, voće se može prodati sa cenom krompira, a tako se ne isplati baviti se uzgojem voća.

- Rakija dunjevača u poslednje vreme ima poboljšan imidž, stoji u rangu sa kajsijom, možda baš zbog toga što je ima manje, a cena joj ipak nije toliko visoka. Čuo sam da u okolini Zrenjanina postoji veća plantaža, ali vlasnik sam peče rakiju koju beogradski restorani unapred otkupljuju. Osim te plantaže ne postoje veće plantaže dunje – priča Šerfeze, dodajući da ova bolest stvara mnogo problema.

- Prošle godine smo zbog bolesti morali dva puta da sečemo grane, a ako se bolesne grane i moraju saseći, ne možemo formirati krunu stabla. Moja plantaža je stara nekoliko godina i mogla bi da bude već lep voćnjak, ali ako se stabla stalno moraju seći, ne mogu pošteno ni da rastu – žali se Šerfeze, dodajući da postoje sredstva koja tokom prskanja u nekoj meri štite stabla, ali jedno od ovih sredstava košta oko 10 hiljada dinara, što gazde moraju da osiguraju.