2024. március 29., péntek

Prljavštine ima, a programa nema

Mihal Ramač: Izborna obećanja ne govore ni o čemu. Ili su prazna ili su grandiozna

Sa stubova nam se već smeše političari, a u gradovima su značajni deo bilborda već zakupile stranke. Kampanja je počela, iako se čini da je još prilično slaba. Lokalni, pokrajinski i republički izbori će se, kao što je poznato, održati 24. aprila. Prema podacima ministarstva za državnu upravu i lokalnu samoupravu, na biračkim spiskovima se nalazi 6.734.802 građana, ali će se spisak pre izbora još ažurirati, a RIK je u obavezi 72 časa pre glasanja da objavi tačan broj onih koji mogu na izborima da izraze svoju volju. U kojoj će meri kampanja uticati na izlaznost, koliko će građana zaista otići da da svoj glas i kakve nam se tri nedelje spremaju, upitali smo ranijeg urednika dnevnika „Danas“, analitičara Mihala Ramača.

Kako vam se kampanja čini do sada?

– Kampanja je istovremeno mlaka i prljava. Nažalost, mislim da će to tako ostati i u periodu koji sledi. Što smo bliže izborima, politički protivnici će biti sve glasniji, a prljavština će i dalje biti pristuna. U svakom slučaju, imam osećaj da ozbilnjije programe nećemo videti ni tokom sledećih nedelja.

Bili smo svedoci incidenata, jedan se vezuje za pokrajinske, a drugi za republičke. Koliko su ove pojave zabrinjavajuće?

– Svakako su zabrinjavajuće. Naime, svuda čujemo kako je Srbija postala demokratska država, kako su se promene dogodile pre 16 godina. Sada se opet suočavamo sa slikama na koje sam mislio, i za koje sumnogi od nas mislili da smo ih zauvek ostavili za sobom, zajedno sa Miloševićem.

Čini se da su poruke u kampanji suviše uopštene. Koliko je to uobičajeno?

– Nije baš uobičajeno, ali, kao što sam već rekao, programa nema, i zbog toga ostaju samo ovakve poruke. Izborna obećanja su ili prazna, koja nikoga ne obavezuju ni na šta, ili su megalomanska, skoro nedostižna, kao što je na primer projekat „Beograd na vodi“. Problem je, u svakom slučaju, da ni vlast, ni opozicija ne predstavljaju značajan politički program koji bi se zaista mogao ostvariti i sa kojim bi se stvarno moglo uticati na svakidašnjicu građana.

Da li je ova kampanja u stanju da motiviše ljude da izađu na izbore krajem aprila?

– Prema mom viđenju, do sada su i vlast i opozicija oslovljavali one koji će sigurno glasati. Kao da ih uopšte ne zanima visoka izlaznost.

Izbori će se održati na svim nivoima, a kampanja u ovakvim slučajevima često i ne dotiče lokalne i pokrajinske teme, sve se koncentriše samo na republički nivo.

– Zaista možemo čuti uopštene poruke: Evropska Unija - priključivanje ili ne, NATO - za ili protiv, Kosovo – da, Republika Srpska – da. Ovo su teme kampanje. A ono što neposredno određuje život građana, kao što su zapošljavanje, plate, oživljavanje privrede i restrukturiranje preduzeća, sada nemaju veću ulogu. Čini mi se da se ova pitanja zaobilaze.

Na osnovu čega će građani odlučivati? Kakav će na to imati uticaj sama kampanja?

– Po mom mišljenju, kampanja će imati veoma skromnu ulogu prilikom odlučivanja. Tri četvrtine glasača već zna za koga će glasati 24. aprila, ili zna da neće izaći na biračka mesta. Kampanja može da utiče na samo 5 ili 10 posto građana, u pogledu konačne odluke.

Uloga medija je veoma važna u svakoj kampanji, naročito uloga javnog servisa. Kako je javnin servis do sada ispratio dešavanja?

– Moj utisak jeste da je do sada televizija prilično izmereno i uravnoteženo izveštavala o dešavanjima. Ne mogu da tvrdim da se ponaša kao u manje srećna prošla vremena.