Predsednik Nacionalnog saveta Mađara Tamaš Korhec, akademik Ferenc Glac, predsednik Mađarsko-srpske mešovite akademske komisije i direktor Zavoda za kulturu vojvođanskih Mađara Jene Hajnal razmotrili su na radnom sastanku u Subotici dosadašnje rezultate istraživanja ubistava i odmazdi nad mađarskim stanovništvom između 1944-1948 u vojvođanskim naseljima, koje se odvija pod nadzorom Nacionalnog saveta Mađara. Istaknuta je spremnost da se nastave istraživanja u okviru Akademske mešovite komisije, uz učešće Nacionalnog saveta Mađara i Zavoda za kulturu vojvođanskih Mađara, kako bi se obelodanilo što više okolnosti počinjenih odmazdi, odnosno uspela da se sačini što potpunija lista sa imenima žrtava.
Prema saopštenju Nacionalnog saveta Mađara, za finansiranje ovog projekta mađarska država je obezbedila 18.250.000 forinti u dinarskom iznosu, odnosno 6.052.793,13 dinara. Istraživanja u Arhivu Vojvodine odvijaju se od decembra 2010. a u drugim državnim arhivima od avgusta 2011. dok su u regionalnim arhivima istraživanja počela od januara 2012. U radu učestvuje više od 20 stručnjaka.
Saopšteno je da je baza podataka o žrtvama do 31. maja ove godine sadržavala 11.427 imena, od toga 5.087 Mađara, 5.159 Nemaca, 188 Srba, 83 Hrvata, a u slučaju 910 osoba nacionalna pripadnost nije mogla da se ustanovi. Sudećii prema dosad otkrivenim dokumentima, pogubljenja sa ili bez sudske odluke vršena su u 124 naseljena mesta u Bačkoj, u 128 u Banatu i 106 naselja u Sremu.
U regionalnim arhivima dosad je identifikovano 1.947 žrtava, od toga 849 osoba ubijeno je pre 12. septembra 1944. godine, dok je 1098 pogubljeno nakon ovog datuma – stoji, pored ostalog, u saopštenju Nacionalnog saveta Mađara.
Nakon okončanja prve faze istraživanja javnost rezultata i podataka biće obezbeđena uz pomoć posebne veb-stranice (http:/martirium.vmmi.org/) i baze podataka, čije probno stavljanje u funkciju je u toku.
