2024. április 16., kedd

Vilinske bašte rade kao banke gena

Pokret za spasavanje prastarih vrsta drveća i voća na prostoru Karpatskog basena

Već smo u dvadesetčetvrtom satu, da spasemo što se spasiti može, voće i ostalo drveće. U poslednje vrema vrtoglavo nestaju stare vrste voća koje su obilato rađale u regiji Karpatskih basena, oblast koja je bila poznata po bogatstvu roda različitih vrsta.  Na svu sreću nije sve izgubljeno, neki ljudi su još vezani za sorte koje imaju neke bajkovite nazive, a u opasnosti su da nestanu. Da bi se sačuvale te sorte, oformio se pokret za spasavanje koji je krenuo iz Zala okruga, a do sada je postignuto to da u Karpatskim basenima već radi 150  genskih banaka za očuvanje starih vrsta voća i drveća.

Ova akcija nije važna samo za Karpatsku regiju, već i zato što ove prastare biljke imaju osobinu da dobro podnose sušu, a zbog promene klime je itekako važno da se očuvaju- rekao je predsednik Janoš Ader. Ovo sakupljanje i spasavanje starih vrsta drveća je započeo Đula Kovač iz Gečeja, a sada se već stvorila cela mreža; u 150 kolekcija se čuva oko 3000 starih Mađarskih vrsta na području Karpata. Na svom imanju, Đula Kovač poseduje veliku kolekciju, više od 1300 vrsta krušaka, 1100 vrsta jabuka, 200-300 vrsta trešanja i šljiva, veoma mnogo višanja, bresaka, dunja i ostalog. On je bio začetnik i osnivač banke gena kad je radio kao šumar i video kako izumiru stare sorte a danas su ove bašte napravljene u celom Karpatskom regionu. Još jedan od osnivača je i Sarvaš Jožef, koji je uz podršku šumara Kovač Đule napravio bašte na porti Vas megy na severu Mađarske. Od onda se svake godine posadi onoliko autohtonih voćaka u vrt koliko je dece rođeno prethodne godine.

U ekonomskom smislu, ova plemenita aktivnost se može opravdati. Nestanak osnovnih genetskih sirovina ugrožava uzgoj novih sorti. Vrste koje se koriste u poljoprivredi, u relativnom kratkom vremenskom periodu, u roku od desetak godina, mogu da nestanu ili da se zamene, na primer, zbog zahteva tržišta, ili zbog ekonomsko-političkih odluka. Ključni zadatak je očuvanje genetskih resursa u poljoprivredi i prehrambenoj kulturi, sorte prilagoditi lokalnim uslovima i raznovrsnost ponude jedinstvenih vrsta.